Kostjerevac. Foto: Tužilaštvo BiH
Sredinom marta ove godine Prvostepeno vijeće Suda BiH donijelo je presudu kojom je odbilo optužnicu protiv Adema Kostjerevca, zaključivši da nisu ispunjeni uslovi za vođenje krivičnog postupka, te da u istrazi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nije ispitan u skladu s propisima.
Kako je tada navedeno, Vijeće je zaključilo da se izjava o saslušanju Kostjerevca ne može smatrati zapisnikom o ispitivanju.
Tokom obrazloženja žalbe, tužilac Milanko Kajganić je zatražio ukidanje prvostepene presude i predložio da se odredi pretres pred Apelacionim vijećem.
On je rekao da je uz žalbu priložio dokaze koje nije mogao ranije dostaviti, odnosno zamolnicu upućenu putem Međunarodne pravne pomoći SAD-u. Kako je kazao, iz tog dokaza se može vidjeti da je udovoljeno zamolnici na osnovu koje je podignuta optužnica.
“Sve ono zbog čega je Sud odbio optužnicu je bilo predmet prethodnih prigovora koje je Sud odbio”, rekao je Kajganić, dodavši da je jasno kako Kostjerevac prilikom saslušanja nije uhapšen, već je ispitan samovoljno u svom domu.
Naveo je da je Sud u SAD-u konstatovao da su svi pribavljeni dokazi zakoniti i dovoljni da se udovolji molbi za izručenje. Tužilac smatra da nisu tačni navodi iz prvostepene presude da Kostjerevac prilikom saslušanja nije upoznat sa činjenicama koje mu se stavljaju na teret i da je imao pravo na advokata.
Kajganić je istakao da Sud BiH nije uzeo u obzir činjenicu da je optužnica podignuta po Krivičnom zakonu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), pojasnivši da po tom zakonu, prilikom saslušanja prisustvo advokata nije obavezno.
On je rekao da bi se bilateralna saradnja između BiH i SAD-a mogla dovesti u opasnost, u slučaju da se potvrdi oslobađajuća presuda.
“Napominjem da su SAD o svom trošku ekstradirale optuženog”, kazao je tužilac Kajganić.
Kostjerevac se, prije izručenja Bosni i Hercegovini 18. juna 2020. godine, nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kostjerevca optužnica tereti da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine, ženu srpske nacionalnosti u selu Bajrići u najmanje dva navrata prisilio na seksualni odnos.
Kako se navodi u optužnici, žena je bila trudna i silovanje je uzrokovalo prekid trudnoće.
Mirna Avdibegović, advokatica optuženog, kazala je da on nije pristupio ročištu jer se zdravstveno ne osjeća dobro.
Ona je rekla da je tužilac bio u obavezi da ponovo zahtijeva od SAD-a potpisan dokument optuženog, a koji prethodno Tužilaštvo BiH nije uspjelo dobiti. Istakla je da se zamolnicom tražila potpisana izjava osumnjičenog, dodavši da Tužilaštvo BiH nije dobilo takav dokument.
Avdibegović navodi da je postojala mogućnost da tužilac u replici dostavi dokaz, a ne sad uz žalbu.
“Tužilac kaže da je podignuta optužnica po SFRJ, ali se postupak ne provodi po ovom zakonu”, kazala je Avdibegović, dodavši da se Tužilaštvo pa i Odbrana vežu za Krivični zakon BiH, Ustav BiH i Evropsku konvenciju i ukoliko jedan dokaz nije u skladu sa ovim načelima ne može biti korišten kao dokaz u BiH.
Prema njenim riječima, Odbrana je svaki stav optužnice osporila. Ona je također napomenula i da se optužnica ne može podići ako optuženi nije bio ispitan.
Podsjetila je da tokom davanja iskaza u SAD-u optuženom nije bilo predočeno da li se ispituje u svojstvu osumnjičenog ili svjedoka.
“Nijedan dokaz u žalbi se ne može cijeniti niti prihvatiti u ovoj fazi”, navela je advokatica optuženog.
Odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH bit će donesena u zakonom propisanom roku.
