Subota, 25 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva BiH, optuženi se tereti da je u junu 1992. godine, u svojstvu komandira Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade Vojske Republike Srpske (VRS), postupao protivno odredbama Ženevskih kovencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

“U optužnici se navodi da je optuženi, kao komandant snaga VRS-a, zajedno sa njemu podređenim vojnicima, dana 23. juna 1992. godine vršio vojnu akciju pretresa terena, gdje se na navedenoj lokaciji nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Kozarac u općini Prijedor, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice sa Republikom Hrvatskom na rijeci Savi”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva BiH.

Prema Tužilaštvu BiH, nakon što su se civili, među kojima su bile i tri žene, predali, vojnici kojima je komandovao optuženi vršili su nečovječno postupanje i zlostavljanje zarobljenih civila, koje su nakon toga pucanjem iz vatrenog oružja ubili.

Njihova tijela su 2003. godine pronađena, ekshumirana i identifikovana.

“Optuženi Macura tereti se da je za vrijeme provođenja navedene vojne akcije istom neposredno komandovao i bio fizički prisutan na mjestu događaja, u akciji direktno sudjelovao sa njemu podređenim vojnicima, te propustio preduzeti nužne i razumne mjere da učinioci tog zločina budu procesuirani i kažnjeni, čime je počinio krivično djelo ‘ratni zločin protiv civilnog stanovništva’”, rečeno je ranije iz Tužilaštva BiH.

U narednom periodu optuženi Macura bi se trebao izjasniti o krivnji.

Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje godišnjice zločina u Zecovima i Briševu kod Prijedora
Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo obilježavaju 34. godišnjicu zločina sjećanjem na ubijene civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Nakon požara na mostarskoj deponiji: (Ne)činjenje institucija
Mjesec dana nakon požara na mostarskoj deponiji Uborak, nadležne institucije priznale su u odgovoru na zastupničko pitanje da nemaju podatke o tome šta je i u kojim količinama gorjelo, kao ni rezultate ispitivanja zraka, tla i voda, ili procjenu posljedica po zdravlje građana.
Odbijena disciplinska tužba protiv sudije iz Bijeljine