Vijest

Obilježene lokacije grobnica, zatočenja i stradanja u Hercegovini

10. Maja 2021.14:12
Mirovni aktivisti iz inicijative “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja” obilježili su osam lokacija na području Hercegovine koje su u vezi sa stradanjem nesrpskog stanovništva tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini.

This post is also available in: English (English)


Bivša kasarna JNA “Moša Pijade” Bileća. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Iz Centra za nenasilnu akciju (CNA) su naveli da se radi o mjestima zatočenja, ubistava i masovnih grobnica koja nisu obilježena.

U Bileći su, prema CNA, obilježeni objekti kasarne Jugoslovenske narodne armije (JNA) “Moša Pijade”, koja je i danas aktivna u nadležnosti Oružanih snaga BiH, nekadašnji “Đački dom”, u kojem su sada smještene entitetske i lokalne institucije, dok su u Nevesinju obilježeni nekadašnji Dom JNA i objekat “Alatnice”.

Na području istočnog Mostara i naselja Zijemlje obilježene lokacije su u vezi sa stradanjem Nevesinjaca, a radi se o objektu Osnovne škole u Dnopolju te o jamama Dubravica-Breza i Doline-Kušići. Također, na području Konjica, na lokalitetu Boračkog jezera, obilježena je lokacija bivšeg policijskog odmarališta i kafića “Strela”, koji je također vezan za stradanje Nevesinjaca.

“Posjetili smo lokalne zajednice istočni Mostar, Bileća i Nevesinje, i obilježili lokacije koje još uvijek nemaju dostojan memorijal patnji koja se na tom mjestu dogodila. Jedna od lokacija koju smo obilježili jeste i nekadašnji kafe bar ‘Strela’ i bivše policijsko odmaralište koje je tokom 1992. služilo kao mjesto zatočenja za osobe bošnjačke nacionalnosti s područja Nevesinja”, rekao je aktivista Dalmir Mišković.


Jama Dubravica-Breza. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Senad Omerika, koji se bavi istraživanjem i dokumentovanjem stradanja nevesinjskih Bošnjaka i Hrvata, kazao je za CNA-u da se stradanja ove dvije zajednice mogu svesti na period od 14. do 30. juna 1992. godine.

“U tom je periodu ubijeno 305 osoba bošnjačke i 12 osoba hrvatske nacionalnosti. Kada se gleda procentualno, ubijeno je oko 10 posto od ukupnog broja bošnjačkog stanovništva u Nevesinju, što, nažalost, Nevesinje po toj crnoj statistici dovodi odmah iza Srebrenice. Među ubijenima je bilo 26 djece, a jedno od te djece nije imalo ni ime jer je rođeno u zbjegu”, rekao je on.

Omerika je pojasnio da su planine oko Nevesinja prepune masovnih i pojedinačnih grobnica, njih preko 20, a samo na tri su postavljena odgovarajuća spomen-obilježja.

“Ovdje ne mogu da se zaobiđu mjesta poput jame Dubravica-Breza, gdje je strijeljano i bačeno 26 muškaraca, kao i jame Dolina-Kušići, gdje je ekshumirano 12 tijela nevesinjskih Bošnjaka”, kazao je Omerika, dodavši da lokacije gdje je pronađeno još masovnih grobnica jesu i Kiser iznad Boračkog jezera, jama Lipovača iznad Nevesinja, kao i Teleća lastva, kao sekundarna masovna grobnica.

Prema podacima CNA, za zločine počinjene na području Nevesinja, na Sudu BiH je po komandnoj odgovornosti osuđen Krsto Savić, bivši načelnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Trebinje, na 17 godina zatvora. Sud BiH je na osnovu sporazuma o priznanju krivnje osudio na pet godina zatvora i Radivoja Soldu, kao pripadnika VRS-a, za krivično djelo “protivpravno zatvaranje i silovanje, nehumano postupanje i zlostavljanje”. Milenko Vuković je osuđen od Okružnog suda u Trebinju na godinu i šest mjeseci zatvora zbog zlostavljanja zatočenika u Domu JNA. Također, zločini nad Bošnjacima Nevesinja dio su haške presude i Momčilu Krajišniku, koji je osuđen na 20 godina zatvora.

Omerika je pojasnio kako na području Nevesinja postoji nekoliko spomenika, ali se oni isključivo nalaze u okviru vjerskih objekata.

“Međutim, svi pokušaji da se to obilježi javno, uz garancije vlasti, dozvole, mislim da od toga nema ništa, da nije sazrelo vrijeme, mislim da ne postoji čovjek koji bi vama ovdje potpisao da vi na nekom određenom mjestu na teritoriji RS-a napravite spomenik”, rekao je Omerika.

Iz CNA su saopćili da je objekat bivše kasarne JNA “Moša Pijade” u Bileći tokom 1992. godine služio kao krajnje odredište većine zatočenih Bošnjaka i Hrvata s područja cijele Hercegovine i šire. Kroz objekat je prošlo više stotina zatočenika, koji su bili podvrgnuti nehumanim uvjetima, zlostavljanju, ispitivanju i premlaćivanju.

Objekat nekadašnjeg Đačkog doma, također prema CNA, u periodu od maja do decembra 1992. godine služio je kao mjesto zatočenja civilnih osoba hrvatske i bošnjačke nacionalnosti s područja Hercegovine, koje su također bile podvrgnute nehumanim uvjetima, zlostavljanju, prisilnim premještanjima i premlaćivanjima, a najmanje jedan zatočenik je preminuo od posljedica zlostavljanja na ovoj lokaciji.


Đački dom Bileća. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Prvostepenom presudom Suda BiH iz septembra prošle godine, Boris Bošnjak je osuđen na deset godina, Miodrag Grubačić na pet, a Ilija Đajić na šest godina zatvora, dok je Miloš Mavrak oslobođen optužbe za zločine počinjene u kasarni “Moše Pijade” u Bileći. U toku je žalbeni postupak.

Sud BiH je 2017. donio pravosnažnu presudu kojom je Goran Vujović osuđen na šest godina, Miroslav Duka na 12, a Željko Ilić na pet godina zatvora za zločine počinjene 1992. u Đačkom domu i Stanici javne bezbjednosti (SJB) u Bileći.

Također, zločini na području Bileće, prema CNA, dio su sudskih presuda Momčilu Krajišniku i Mići Stanišiću, kao i Krsti Saviću.

Ovo je 16. akcija inicijative uz podršku CNA, a ukupan broj obilježenih mjesta stradanja ovom akcijom je dostigao brojku od 119.

“Važnost obilježavanja ovih lokacija leži u činjenici da želimo da skrenemo pažnju na to da je odgovornost na svima nama kako da ova mjesta, tako i sve žrtve, sačuvamo od zaborava. Sjećanjem na mjesta i ljude koji su stradali, želimo da ukažemo na važnost prikladnog i dostojanstvenog obilježavanja ovih mjesta kako se nikad nikome više ne bi ponovilo”, kazao je aktivista Radomir Radević.

Lamija Grebo


This post is also available in: English (English)