Četvrtak, 19 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Pravosnažnom presudom iz novembra 2025. naloženo je CIN-u da mora ukloniti tekstove pod naslovom “Lagerovanje koncesija“ i “Lagerova roba s greškom“. Prema presudi, zbog učinjene klevete, CIN je dužan isplatiti firmi “Lager“ iz Posušja 1.000 konvertibilnih maraka (KM).

Godinu dana kasnije, Vrhovni sud Federacije, usvojio je reviziju CIN-a i  ukinuo ovu presudu te predmet vratio Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu na novo suđenje.

“Revizija se dopušta i usvaja, drugostepena presuda u pobijanom dijelu ukida i predmet vraća drugostepenom sudu na ponovno suđenje”, navodi se u rješenju Vrhovnog suda, a koji dio je CIN objavio.

Zastupnica CIN-a Ilvana Bijedić za Detektor kaže da je ovo rješenje važna pobjeda za slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, stavovi koje je Vrhovni sud zauzeo nisu važni samo za CIN, nego predstavljaju obavezujuće smjernice za ujednačavanje sudske prakse u svim budućim istim ili sličnim slučajevima, odnosno postupcima protiv medija u zemlji.

“Vrhovni sud je veoma jasno poručio da sudovi ne mogu od novinara tražiti da preuzmu teret dokazivanja kakav postoji u sudskom ili istražnom postupku, odnosno krivičnom postupku, niti ih mogu sankcionisati zato što su izvještavali o nepravosnažnim upravnim i sudskim postupcima, i da javnost ima pravo biti informisana o pitanjima koja su od javnog interesa, kao što je u konkretnom dodjela koncesija, korištenje prirodnih resursa poslovanje s javnim preduzećima”, pojašnjava Bijedić.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika CIN-a Mirjana Popović navodi da je Sud objasnio da sudovi u predmetima klevete moraju prvo utvrditi da li je pravo na izražavanje uopšte povrijeđeno, a tek potom ispitati da li su okolnosti bile opravdane ili ne, što nisu učinili ni Općinski ni Kantonalni sud u Širokom Brijegu kada su donosili i potvrđivali presudu.

Kako kaže, Vrhovni sud podsjeća da sudovi moraju uzeti u obzir širok dijapazon okolnosti – od neophodnosti javnog raspravljanja o društveno važnim temama, preko prava na izvještavanje i informisanje do propitivanja ne samo dijelova teksta ili grupe riječi na koje se tužbama ukazuje kao na klevetu već cijelog teksta, pa i društvenih okolnosti u kojima je objavljen.

“U našem slučaju je to posebno važno jer se radi o privatnoj firmi i biznismenu koji su učestali pobjednici na tenderima za skupe poslove sa državom i korisnici izuzetno skupih javnih povlastica. Kada smo objasnili javnosti kako su u pojedinim slučajevima došli do njih, uslijedila je tužba sa traženjem ekstremne mjere brisanja tekstova, što je u demokratskim društvima sa slobodnim medijima i slobodnim građanima zabrinjavajuća i neprihvatljiva praksa, posebno kada je riječ o medijima poput CIN-a, koji svaku izrečenu tvrdnju i prenesenu činjenicu mogu dokazati”, kaže Popović.

Bijedić smatra važnim što je Sud ovim rješenjem ukazao na ozbiljan propust nižestepenih sudova koji nisu napravili razliku između iznošenja činjenica i vrijednosnih sudova, što je pogotovo važno za novinare, nego su i navode iz tekstova posmatrali parcijalno i podveli su pod isti sistem dokazivanja, činjenicu i vrijednosni sud.

“Obzirom da su nižestepeni sudovi bez ikakve analize naložili trajno brisanje istraživačkih tekstova sa portala, to predstavlja, po meni, najteži oblik cenzure. Vrhovni sud je to zaustavio naglasivši da uklanjanje tih novinskih tekstova direktno zadire u pravo da javnost bude obaviještena i da zahtijeva strog test proporcionalnosti i nužnosti u demokratskom društvu”, kaže Bijedić.

Popović kaže da je ovaj postupak protiv CIN-a počeo 2021. godine i da su do sada imali pet presuda u vrlo komplikovanom redovnom procesu i jedno vanredno rješenje, a sada čekaju novo suđenje. Napominje da ovakvi postupci iscrpljuju finansije nezavisnih redakcija i u nekim slučajevima nameću čak i pitanje opstanka istraživačkih timova što je, prema njenim riječima, krajnji cilj pokretača tužbe.

“Odluku smatramo izuzetno značajnom jer jasno navodi šta je i kako se treba vrednovati sloboda izražavanja i pravo na informisanje te na koji način pristupiti suđenjima po tužbama za klevetu”, zaključuje Popović.

Detektor je ranije pisao da nalogom za brisanje istraživačkih tekstova sudovi institucionaliziraju cenzuru. Tada su sagovornici upozorili da je riječ o institucionaliziranoj cenzuri koja ozbiljno ugrožava slobodu medija u Bosni i Hercegovini.

Najčitanije
Saznajte više
VSTV usvojio nove izmjene Pravilnika u vezi sa izvještavanjem o imovini i interesima
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) na današnjoj sjednici usvojilo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika VSTV-a u vezi sa izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, a nakon što su, prema riječima predsjednika Vijeća Sanina Bogunića, usaglašena sporna pitanja s predstavnicima Evropske unije.
Predložen pritvor osumnjičenom za iskorištavanja djeteta radi pornografije
Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo predložilo je Kantonalnom sudu u Sarajevu jednomjesečni pritvor za Advana Košarića zbog sumnje da je počinio krivično djelo iskorištavanje djeteta radi pornografije.
Muzej ratnog djetinjstva otvara izložbu “Čujete li nas?”
Pokrenut upravni spor zbog odbijanja dostavljanja ugovora o rekonstrukciji tramvajske pruge