Nedjelja, 12 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Haris Čaušević. Iustracija: BIRN BiH

U rješenju koje je Sud BiH dostavio Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), navedeno je kako je u konkretnom slučaju zaključeno da nisu ispunjeni uslovi za prekid izdržavanja kazne zatvora po Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Čaušević, koji se nalazi u Zavodu za izvršavanje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Istočnom Sarajevu, molbu za prekid kazne pravdao je narušenim zdravstvenim stanjem.

“Iz navedenih razloga, te kako bi se mogao viđati s porodicom, zatvorenik moli Sud da mu se odobri prekid izdržavanja kazne zatvora za vremenski period od šest mjeseci”, stoji u rješenju Suda BiH.

U rješenju se dalje navodi kako zatvorenik Čaušević, osim paušalnih tvrdnji iznesenih u molbi, nije dostavio relevantnu pisanu dokumentaciju kojom bi Sudu dokazao da je obolio od teške akutne bolesti.

“Sud napominje da zatvorenik u toku izdržavanja kazne zatvora ne može biti uskraćen za sve potrebne vidove zdravstvene zaštite i liječenja, uključujući i pravo na hospitalizaciju”, navodi se u rješenju, kao i da je na osnovu dostavljene dokumentacije vidljivo da Čaušević ima medicinsku brigu u Zavodu, zbog čega Sud smatra da prekid izdržavanja kazne nije opravdan.

Čaušević je presudom Apelacionog vijeća Suda BiH u julu 2015. osuđen na 35 godina zatvora zbog terorističkog napada na zgradu Policijske uprave Bugojno 27. juna 2010., u kojem je poginuo policajac Tarik Ljubuškić, teško povrijeđena njegova kolegica Edina Hindić, a lakše povrijeđeno još nekoliko policajaca, dok je nastala šteta na zgradi, okolnim objektima i vozilima u iznosu od najmanje 450.000 maraka.

Proglašen je krivim jer se, s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti da nešto učine, sastajao s više osoba u Bugojnu, te planirao napad na zgradu policije. Prvobitni plan je bio da na zgradu ispali projektil iz ručnog bacača raketa, ali je od toga odustao, te se odlučio na postavljanje improvizirane eksplozivne naprave velike razorne moći. Čaušević je potom uz pomoć Adnana Haračića prevezao improviziranu eksplozivnu napravu, koju je sastavio u svojoj kući, i postavio je na stražnji zid zgrade policije, nakon čega je došlo do eksplozije.

Haračić je zbog pomaganja Čauševiću osuđen na 14 godina zatvora po sporazumu o priznanju krivnje.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku