Ponedjeljak, 31 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Haris Čaušević. Iustracija: BIRN BiH

U rješenju koje je Sud BiH dostavio Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), navedeno je kako je u konkretnom slučaju zaključeno da nisu ispunjeni uslovi za prekid izdržavanja kazne zatvora po Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Čaušević, koji se nalazi u Zavodu za izvršavanje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Istočnom Sarajevu, molbu za prekid kazne pravdao je narušenim zdravstvenim stanjem.

“Iz navedenih razloga, te kako bi se mogao viđati s porodicom, zatvorenik moli Sud da mu se odobri prekid izdržavanja kazne zatvora za vremenski period od šest mjeseci”, stoji u rješenju Suda BiH.

U rješenju se dalje navodi kako zatvorenik Čaušević, osim paušalnih tvrdnji iznesenih u molbi, nije dostavio relevantnu pisanu dokumentaciju kojom bi Sudu dokazao da je obolio od teške akutne bolesti.

“Sud napominje da zatvorenik u toku izdržavanja kazne zatvora ne može biti uskraćen za sve potrebne vidove zdravstvene zaštite i liječenja, uključujući i pravo na hospitalizaciju”, navodi se u rješenju, kao i da je na osnovu dostavljene dokumentacije vidljivo da Čaušević ima medicinsku brigu u Zavodu, zbog čega Sud smatra da prekid izdržavanja kazne nije opravdan.

Čaušević je presudom Apelacionog vijeća Suda BiH u julu 2015. osuđen na 35 godina zatvora zbog terorističkog napada na zgradu Policijske uprave Bugojno 27. juna 2010., u kojem je poginuo policajac Tarik Ljubuškić, teško povrijeđena njegova kolegica Edina Hindić, a lakše povrijeđeno još nekoliko policajaca, dok je nastala šteta na zgradi, okolnim objektima i vozilima u iznosu od najmanje 450.000 maraka.

Proglašen je krivim jer se, s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti da nešto učine, sastajao s više osoba u Bugojnu, te planirao napad na zgradu policije. Prvobitni plan je bio da na zgradu ispali projektil iz ručnog bacača raketa, ali je od toga odustao, te se odlučio na postavljanje improvizirane eksplozivne naprave velike razorne moći. Čaušević je potom uz pomoć Adnana Haračića prevezao improviziranu eksplozivnu napravu, koju je sastavio u svojoj kući, i postavio je na stražnji zid zgrade policije, nakon čega je došlo do eksplozije.

Haračić je zbog pomaganja Čauševiću osuđen na 14 godina zatvora po sporazumu o priznanju krivnje.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.