Obilježena mjesta stradanja u Doboju, Odžaku i Orašju: Solidarnost sa žrtvama i porodicama

Skladišta nekadašnje kasarne JNA u Ševarlijama, Doboj. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Kako je saopćeno iz Centra za nenasilnu akciju (CNA), aktivisti su obilježili objekte nekadašnjeg “Perčinog diska” i skladišta kasarne Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Ševarlijama kod Doboja, u Odžaku objekte Livnice “Strolit” i nekadašnje Osnovne škole “Bratstvo i jedinstvo”, dok su u Orašju obilježili objekat Osnovne škole “Donja Mahala”.

“Ako postoji pakao na zemlji, onda je to bio logor u Odžaku. Sličan takav pakao preživio sam i u svim drugim logorima pod kontrolom HVO-a i HV-a. S tim da se s Odžakom po brutalnosti može porediti Donja Mahala kod Orašja. Znači, totalno izgladnjivanje, iživljavanje, i psihičko i fizičko, pa do najbrutalnijih načina ubijanja ljudi”, rekao je Vlado Dragojlović, bivši logoraš i predsjednik udruženja logoraša iz Modriče, za CNA.

On smatra da je važno obilježiti mjesta stradanja i zatočenja ljudi kako bi se opominjale mlađe generacije i naraštaji “da rat ne vodi ničemu, da i u ratu postoje pravila, te da se ne trebaju raditi takve vrste zločina”.

“Mislim da je i žrtvama to kakva takva satisfakcija, kad već nema u punom kapacitetu suđenja i presuda zločincima, da bar ta mjesta budu obilježena, pa da ako imaju stida, da se, kad prođu pored te ploče, makar trznu, da se vrate u stvarnost”, smatra Dragojlović.

Član CNA Sarajevo-Beograd Radomir Radević je istakao kako se ovim akcijama želi podsjetiti javnost na odgovornost prema žrtvama i njihovim porodicama, ali i na to da se ne smije distancirati od zločina.

“Namjera nam je da, obilježavajući ovakva mjesta, podsjećamo ljude i cjelokupnu javnost da i mi imamo odgovornost. I za to da se ostvari pravda i da se počinioci dovedu pred lice pravde, ali i za to da se ova mjesta na prikladan način obilježe i na taj način sačuvaju od zaborava”, rekao je on.

Prema saopćenju CNA, objekat nekadašnjeg “Perčinog diska” i objekti skladišta nekadašnje kasarne JNA u Ševarlijama su u periodu 1992. i 1993. godine imali funkciju zatočeničkih objekta za civile bošnjačke nacionalnosti pod upravom Vojske Republike Srpske (VRS), pripadnika Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i pripadnika paravojnih jedinica.

Zatočenici su, kako se navodi, bili podvrgnuti prisilnom zatočenju, prisilnom radu, nehumanim uvjetima te ispitivanjima i zlostavljanjima. Zatočenici nekadašnjeg objekta “Perčinog diska” su odvođeni na ratišta kao živi štit, gdje ih je najmanje 17 ubijeno.  “Perčin disko”, Doboj. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Kako navodi CNA, za ove zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio po komandnoj odgovornosti Momčila Krajišnika, ratnog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina, Biljanu Plavšić, ratnu članicu Predsjedništva Republike Srpske, na zatvorsku kaznu u trajanju od 11 godina, Miću Stanišića, ratnog ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, na zatvorsku kaznu u trajanju od 22 godine i Stojana Župljanina, načelnika Centra javne bezbjednosti Banja Luka, na zatvorsku kaznu u trajanju od 22 godine.

U toku je suđenje pred Sudom BiH u predmetu “Borislav Paravac i ostali”, u kojem su Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je bio usmjeren protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva na području Doboja.

Kako je saopćio CNA, u periodu od maja do sredine jula 1992. godine funkciju zatočeničkih objekata pod upravom Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) imali su objekat Livnice “Strolit” u Odžaku za između 100 i 200 civila srpske nacionalnosti i objekat nekadašnje OŠ “Bratstvo i jedinstvo” za oko 700 muškaraca, žena i djece srpske nacionalnosti. Zatočenici su u ovim objektima bili podvrgnuti prisilnom zatočenju, prisilnom radu, nehumanim uvjetima te ispitivanjima i zlostavljanjima.

Ferid Halilović je, kako je saopćeno, zbog ratnih zločina nad Srbima u logorima u Odžaku pravosnažno osuđen pred Okružnim sudom Doboj na zatvorsku kaznu u trajanju 15 godina. Sud BiH je AlbinuTerzić osudio na tri godine zatvora zbog nečovječnog postupanja prema zatvorenicima srpske nacionalnosti u osnovnoj školi i tvornici “Strolit”.

Livnica “Strolit”, Odžak. Foto: Inicijativa “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja”

Zatočenici srpske nacionalnosti su u Osnovnoj školi “Donja Mahala”, kako navodi CNA, 1992. godine bili podvrgnuti prisilnom zatočenju, prisilnom radu, nehumanim uvjetima te ispitivanjima i zlostavljanjima. Ovaj objekt je imao funkciju zatočeničkog objekta za civile srpske nacionalnosti pod upravom Vojne policije HVO-a.

Za zločine u Orašju, Sud BiH je Matu Baotića osudio na kaznu zatvora od 13 godina. U toku je i suđenje još desetorici optuženih za zločine u Orašju koje su počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a te vojne i civilne policije u Orašju.

Grupa aktivista, uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, već pet godina radi na tome da se ovakve lokacije obilježe, iskaže solidarnost sa žrtvama i porodicama žrtava te ukaže na važnost primjerenog obilježavanja svih mjesta stradanja.

“Iako se u samom nazivu akcije govori o mjestima stradanja, u suštini radi se o solidarnosti s ljudima, našim komšijama, susjedima, prijateljima, poznanicima, koji su tokom rata prošli kroz različite vrste torture”, rekao je Nedžad Novalić, član Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Ukupan broj obilježenih mjesta stradanja ovom akcijom je dostigao brojku od 111.

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji strategija o tranzicijskoj pravdi kojom bi bilo regulisano pitanje memorijala.