Srijeda, 4 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH

Vještak Tužilaštva BiH Mladen Marinković je prilikom iznošenja svog nalaza i mišljenja na ročištu održanom 21. decembra kazao da naredba za artiljerijsko dejstvo nije bila zakonita i da je granatiranjem počinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

On je na prošlom ročištu, odgovarajući na pitanja Odbrane, rekao da je za nalaz koristio podatke sa interneta i da u Kalinoviku nije bilo vojnih meta.

Marinković je na današnjem ročištu potvrdio da je u Kalinoviku bio garnizon, a odgovarajući na pitanja optuženog Ramiza Drekovića, potvrdio je kako se na širom rejonu Kalinovika nalaze poligoni za artiljerijsko gađanje.

On je naglasio da prilikom izrade svog nalaza i mišljenja nije vidio nijedan dokument iz kojeg proizlazi da je Dreković naredio gađanje civila i civilnih objekata. Također je kazao i da nije imao plan dejstva artiljerije pri sačinjavanju nalaza.

Vještak je potvrdio da je koristio nalaz vještaka balističke struke u kojem se, prema Odbrani, ne navodi da su gađani civili.

“Nisam uočio da stoji civili, ali je gađano naseljeno mjesto”, rekao je Marinković.

Ramiz Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (općina Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.

Vještak Marinković je kazao da nije naišao na dokaze koji upućuju da je Dreković bio na isturenom komandnom mjestu (IKM) u Bjelimićima (općina Konjic) 22. i 26. maja 1995., kao ni 3. juna iste godine, smatrajući da “to nije bitno”.

Na upit Odbrane zašto nije analizirao 5. juni 1995. godine kako je navedeno u naredbi za vještačenje, prema kojoj se treba izjasniti o odgovornosti Drekovića i za, između ostalog, i taj datum, vještak je rekao da je “komandant Četvrtog korpusa odgovoran za sve to vrijeme”.

Nakon što je Odbrana upitala vještaka da li je činjenica da tog dana nije bilo dejstvovanja u Kalinoviku razlog zbog čega nije analizirao taj dan, Marinković je odgovorio: “Nisam evo 5. juni, a 6. je bilo.”

Prema riječima vještaka, on nije došao do zaključka da je Prvi korpus imao borbena djestva na području Kalinovika.

Tužilaštvu je Marinković kazao i da uprkos prenosu ovlaštenja komandanta korupsa za upotrebu artiljerije na nižerangiranog, opet komandant korpusa snosi odgovornost.

Odbrana je prigovorila ulaganju ovog nalaza rekavši da vještak nije postupao po naredbama, niti u skladu sa zakonom.

Suđenje će se nastaviti 15. februara.

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Talić i ostali: Počelo suđenje za zločine u Muzičkoj školi u Zenici
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima, počelo je suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću za zločine nad civilima počinjene u Muzičkoj školi u Zenici 1993. godine.
Optuženi Fikret Prevljak ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Zukanović i ostali: Bilo evidentirano više od 1.300 pritvorenika
Na suđenju za zločine u Hrasnici kod Sarajeva, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je prilikom kontrole 1993. u zatvoru zatekao 49 lica srpske nacionalnosti, a da je u evidenciji bio registrovan 1.321 zatvorenik.
Peulić i ostali: Materijalni dokazi na opšte okolnosti