Srijeda, 30 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Optuženi se tereti da je, u svojstvu komandanta vojne formacije “Brnetovi četnici”, u sastavu Prve igmanske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) Blažuj, počinio ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika.

“Optuženi se tereti da je, početkom mjeseca decembra 1992. godine, prilikom napada na mjesto Otes, općina Ilidža, u kojem su sudjelovali i pripadnici formacije ‘Brnetovi četnici’, naredio da se civilno stanovništvo koje se sklonilo u jednoj garaži preda, a teško ranjenog Merzić Harisa, koji je kao student medicine radio kao ljekar u ambulanti u Otesu, kojeg su iznijeli iz garaže, u prisustvu optuženog, ranjenog i nepokretnog, pucanjem iz vatrenog oružja, na mjestu događaja usmrtio optuženom podređeni pripadnik navedene jedinice”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

Prema Tužilaštvu, optuženi se tereti da je, na lokalitetu Golog brda na Igmanu, u ljeto 1993. godine, kada je zarobljeno više pripadnika Armije BiH (ABiH), među kojima i osobe srpske i hrvatske nacionalnosti, lično i direktno, učestvovao u zlostavljanju zarobljenika.

Kako se navodi u saopćenju, osumnjičeni je pucanjem iz vatrenog oružja usmrtio jednog zarobljenika, dok su njemu podređeni pripadnici jedinice, po njegovom naređenju, ubili dvojicu zarobljenika, te jednog zarobljenika nakon zlostavljanja odveli u zatočenje u zatočenički objekat u mjestu Kula.

Državno tužilaštvo Gavrilovića tereti da je naredio i podstrekavao počinjenje ubistva prema civilnim osobama, te kršeći pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima učinio namjerno nanošenje snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnji, počinio i naredio počinjenje ubistva.

U junu 2013. godine, kao svjedok Odbrane Radovana Karadžića, Vojislav Šešelj nije negirao kontakte sa Vasilijem Vidovićem, Branislavom Gavrilovićem i Slavkom Aleksićem, vođama srpskih formacija oko Sarajeva, ali je tvrdio da su oni bili mještani, a njihove jedinice u sastavu VRS-a. Također, za svu trojicu je izjavio da “nema saznanja” da su počinili bilo kakve zločine, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izvještavala.

Također, na suđenju Ratku Mladiću, svjedok Velimir Dunjić, bivši komandant Igmanske brigade VRS-a, je u augustu 2014. godine negirao da je znao za bilo kakve zločine pripadnika njegove brigade, “uključujući i grupu ‘šešeljevaca’ koju je predvodio Branislav Gavrilović zvani Brne”.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, a osumnjičeni Gavrilović je, prema informacijama iz Tužilaštva BiH, nastanjen u Beogradu i državljanin je Republike Srbije.

 

Najčitanije
Saznajte više
Centar za socijalni rad Kalesija povukao tužbu za klevetu protiv žrtve nasilja
Centar za socijalni rad Kalesija povukao je tužbu za klevetu protiv žrtve nasilja koja je javno na društvenim mrežama objavila svoju ispovijest o lošem iskustvu i odnosu institucija, zbog čega su tvrdili da je dovela u pitanje ugled i čast ustanove.
Odbijena apelacija Mileta Pažina, osuđenog za zločin u Stocu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, kao neutemeljenu, odbio apelaciju nekadašnjeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i zapovjednika Civilne zaštite u Stocu Mileta Pažina, osuđenog na godinu i po zatvora zbog zločina prema bošnjačkom civilu, jer mu nije prekršeno pravo na pravično suđenje.
U Gradačcu ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci