Dreković Ramiz: Komandant odgovoran za upotrebu artiljerije

Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH

Vještak Mladen Marinković osvrnuo se na naredbu o otvaranju vatre sa pet projektila po centru Kalinovika. On je kazao da je u pitanju bio neosmotren cilj i da je u tom slučaju gađanje nerentabilno i necjelishodno.

“Evidentno je da je granatiranjem učinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva od strane komandanta Četvrtog korpusa kao najodgovornijeg”, rekao je Marinković.

On je dodao da veliki kalibri imaju veliku razornu moć i da se, osim materijalne štete, ranjavanja i pogibija, njihovim korištenjem utiče na mentalno zdravlje stanovništva.

Odbrana Drekovića prigovarala je da vještak ne može davati pravna tumačenja, na šta je Tužilaštvo odgovorilo da on daje tumačenja na osnovu vojnih pravila.

Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (opština Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.

Vještak Marinković je analizirao organizacijsko-formacijsku strukturu Četvrtog korpusa i artiljerijskih jedinica u maju i junu 1995. godine. On je naveo da svi organi pripremaju prijedloge i zaključke, uključujući i načelnika artiljerije, ali da komandant donosi odluku i odgovara.

On je kazao da komandant isključivo komanduje artiljerijom, ali da može i nekoga ovlastiti. U konkretnom slučaju, kako je dodao, nije naišao na dokaze da su prenesena takva ovlaštenja.

Vještak je naveo da je artiljerijski cilj svaki element borbenog rasporeda neprijatelja koji je cjelishodno gađati. Dodao je da se on određuje izviđanjem i procjenom.

Korpusna artiljerija, kako je objasnio, prevashodno se koristi za gađanje neprijateljske artiljerije.

“Na prijedlog načelnika artiljerije, komandant odobrava plan artiljerijskog djelovanja”, rekao je Marinković, dodavši da komandant korpusa određuje po kojim će se ciljevima dejstvovati.

Na konstataciju vještaka o počinjenom ratnom zločinu, Odbrana je pitala vještaka da li tvrdi da u Kalinoviku nije bilo vojnih ciljeva, na šta je on odgovorio da “direktno u Kalinoviku” nije.

Branilac Mirsad Crnovršanin upitao ga je gdje je bila pošta, policija, na šta je vještak kazao “u centru, ali da to nisu ciljevi”.

Marinković je potvrdio da je tokom vojne karijere i sam bio izvršilac gađanja artiljerijskom vatrom, objašnjavajući da se ti zadaci izvršavaju po naredbi. Napomenuo je da je ključni dokument plan dejstava koji odobrava komandant.

Objasnio je da su naređenja u pisanom obliku, ali da mogu biti i usmena u hitnim situacijama, kao što je kada se pojavi neprijateljska artiljerija i počne da dejstvuje.

Vještak se složio s braniocem da legitimni vojni ciljevi mogu biti vojna kolona u pokretu, komandno mjesto i centar veze.

Unakrsno ispitivanje Odbrana je počela setom pitanja o izvorima koje je vještak koristio prilikom izrade nalaza. Crnovršanin je tražio da objasni na šta se odnosi navod “i dr” prilikom nabrajanja dokumentacije, te kako je dobio izjave pet svjedoka više nego što ih je predloženo u optužnici. Branioca je interesovala i upotreba Wikipedije, kako je primijetio da se navodi u nalazu, a koja “se ne može vjerodostojno koristiti”.

Marinković je rekao da je dobio dokumentaciju od Tužilaštva, a da je u nalazu koristio ono što mu je bitno. Dodao je da se informisao i na internetu, ali da te podatke nije koristio u nalazu.

Tužilaštvo je vještaka ispitalo za nešto više od pola sata, dok Odbrana nije stigla završiti unakrsno ispitivanje za oko sat i po. Najavili su da će im biti potrebna još dva ročišta.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. januar 2021. godine.