Na ovoj društvenoj mreži i dalje ostaju brojne grupe koje iskrivljuju činjenice o genocidu u Srebenici, šire dezinformacije i dopuštaju govor mržnje u komentarima, koriste govor mržnje u vidu objava i komentara. Taj se govor mržnje posebno ističe u periodu obilježavanja godišnjice genocida u julu svake godine.

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je pozitivno to što Facebook poricanje holokausta tretira kao govor mržnje te da se nada da će ova kompanija, ali i druge tehnološke kompanije usvojiti isti pristup u vezi sa sadržajem koji “negira druge genocide, uključujući genocid u Srebrenici”.

“Međutim, dio napora ne bi trebao biti samo na kompanijama, već i na vladama i pravosuđu. Neke su zemlje, poput Njemačke, već usvojile zakone kojima se pooštrava pravilo o tome kako se platforme društvenih medija moraju suprotstaviti govoru mržnje na mreži i drugim ilegalnim sadržajima. Neke zemlje također zabranjuju poricanje genocida, online ili offline”, rekla je Mijatović.

Ona je navela da je neophodna saradnja između privatnih kompanija i javnih institucija, kako bi se suzbili štetni učinci nemoderiranog online govora i oslobodili potencijali društvenih medija.

Nakon odluke o uklanjanju sadržaja koji negiraju holokaust, Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) putem otvorenog pisma zatražio je od Zuckerberga da Facebook zabrani i negiranje genocida u Srebrenici na svojoj platformi. Oni su tražili da kao dio svoje “bitke protiv opasnih teorija zavjera i poricanja holokausta” u ime žrtava genocida u Srebrenici naprave dodatne promjene pravila koja bi zabranila poricanje i iskrivljavanje istine o genocidu u Srebrenici.

“Svjedoci smo da se vaša platforma sve više koristi za kontinuirano, organizovano i sistematsko poricanje genocida u Srebrenici”, navedeno je u otvorenom pismu.

Emir Ramić, direktor IGK-a, za BIRN BiH kaže kako antisemitizam i govor mržnje ne bi smjeli imati mjesta na društvenim mrežama, ali da bi po istom principu trebalo zabraniti i poricanje genocida u Srebrenici.

Ramić ističe da bi to mnogo značilo za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.

“Pokušaji negiranja ili umanjivanja genocida u Srebrenici trebaju biti zabranjeni, kao i glorifikacija nasilnih događaja uključujući holokaust. Treba spriječiti alarmantan nivo ignorisanja i negiranja genocida u Srebrenici, posebno među mladim ljudima”, kaže Ramić.

Potreban jači javni pritisak

Kompanija Facebook. Foto: EPA-EFE/JOHN G. MABANGLO

Mehmed Halilović, stručnjak u oblasti medijskog prava, bivši ombudsman za medije i dugogodišnji novinar, objašnjava da sam postupak Facebooka da tek sada povuče sve sadržaje koji negiraju holokaust potvrđuje činjenicu koliko ni danas na društvenim mrežama i općenito na internetu nisu prihvaćeni i primijenjeni čak ni osnovni standardi koji se podrazumijevaju i primjenjuju u svijetu, a za koje se smatra da su prihvatile vladavinu prava.

“Ali to ne znači da se treba s tim pomiriti. Naprotiv, moramo se boriti za sve to, uključujući i izjave koje se odnose na genocid u Srebrenici. Pogotovo na sve ono što je nedvosmisleno utvrđeno kao što su međunarodne presude, kakva postoji i u ovom slučaju”, rekao je on.

Halilović je istaknuo da nije mali broj onih koji negiraju genocid u Srebrenici, ali da je neuporedivo više onih koji to ne dovode u pitanje, te samim tim imaju pravo i obavezu da insistiraju i vrše “javni pritisak na sve, uključujući i Facebook”.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić smatra da akademska zajednica u BiH u proteklih 25 godina nije proizvela dovoljno radova, knjiga i publikacija na stranim jezicima koji bi služili kao osnov za informisanje kompanija poput Facebooka.

“I dalje govorimo jedni drugima o tome šta nam se dogodilo, umjesto da počnemo konačno govoriti svijetu o tome”, kaže on.

Svega nekoliko autora je objavilo publikacije koje mogu da se koriste kao legitiman i vjerodostajan akademski izvor izvan granica BiH, navodi on i dodaje da ako izuzmemo arhiv suda u Haagu koji nije “obavezno napravljen da bi bio pretraživ”, ne postoji relevantan izvor informacija “na osnovu kojih bi bilo ko, a kamoli neka od velikih kompanija poput Facebooka donijela odluku kad je riječ o genocidu u BiH”.

“Kompanije poput Facebooka neće zaposliti 20 ili 50 ljudi da istražuju arhiv tribunala u Haagu. To je naš posao. Naš posao je da istražujemo i da pišemo”, kaže Suljagić.

Iz Facebooka su na upit BIRN-a BiH da li će promijeniti pravila kako bi zabranili negiranje genocida u Srebrenici odgovorili kako trenutno nemaju zvaničan komentar o inicijativi, ali su naglasili kako već imaju politike koje zabranjuju hvaljenje bilo kojeg zločina iz mržnje ili masovnih ubistava, ismijavanje žrtava ovih događaja i promociju opasnih organizacija i pojedinaca koji ih čine.

“Uklanjamo i napade na ljude na osnovu njihovih zaštićenih karakteristika, uključujući etničku pripadnost i nacionalno porijeklo. Promjena koju smo najavili prošle sedmice jest priznanje da je poricanje holokausta vrsta govora mržnje koja nadilazi poricanje ili iskrivljavanje činjenica o genocidu i koristi se za napade i direktnu mržnju prema jevrejskom narodu”, rečeno je iz Facebooka za BIRN BiH.

Tokom holokausta u Drugom svjetskom ratu nacistička Njemačka i njeni saveznici su u genocidu ubili oko šest miliona Jevreja, oko dvije trećine ukupne jevrejske populacije u Evropi.

BiH nema zakon o zabrani negiranja genocida

Praćenje žalbe na presudu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Radovanu Karadžiću. Foto: EPA-EFE / FEHIM DEMIR

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je desetine hiljada žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

Uprkos ranijim inicijativama, u BiH nisu usvojeni zakoni koji zabranjuju negiranje genocida.

Krivični zakoni BiH i Republike Srpske ne tretiraju zabranu negiranja genocida ili drugih ratnih zločina, dok u Federaciji BiH postoji odredba kojom se brani negiranje genocida koje izaziva mržnju, ali, kako su za BIRN BiH kazali tužioci i eksperti, ova odredba je loše napisana i u praksi se ne koristi.

Advokatica Nina Kisić, koja ima iskustvo rada pred sudom u Haagu, kaže da zemlje kao što su Austrija i Njemačka imaju sudsku praksu i zakone koji zabranjuju negiranja holokausta, ali BiH nema nijedan zakon te vrste. Nema zakon o holokaustu, ali ni o genocidu, navodi ona.

“Govor mržnje je jako prisutan, razne forme govora mržnje u našem javnom prostoru, međutim dok BiH ne bude imala zakon o zabrani mržnje u digitalnom prostoru, jako je teško da na bilo koji način institucije BiH reaguju pa i prema Facebooku”, kaže Kisić.

Facebook je privatna kompanija koja ima svoju politiku i principe i svoje korisnike pozivaju na vlastite uslove korištenja, a ne na neke konkretne zakone, objašnjava advokatica Tatjana Savić i dodaje kako Facebook može sam odrediti šta je dezinformacija i ukoliko je smatraju štetnom mogu je
ukloniti.

“Kod nas zakon koji zabranjuje negiranje genocida ne postoji. Postoje određene unutrašnje politike koje mogu da kažu da neće da dozvole plasiranje takvih informacija, ali sankcija konkretna za plasiranje takvih informacija ja ne vidim da je moguća. Eventualno pozovemo na zabranu izazivanja ratne, vjerske i nacionalne mržnje, jedino to”, kaže Savić.

Facebook i govor mržnje

Ulaz u koncentracioni logor Aušvic. Foto: EPA-EFE/LUKASZ GAGULSKI

Profesor filozofije i studija za proučavanje holokausta i genocida s američkog Southern Connecticut State Univeziteta David Pettigrew govori za BIRN BiH da je važno suočiti Facebook sa štetnom prirodom poricanja genocida u Srebrenici i ohrabriti ih da ažuriraju svoju politiku govora mržnje te zabrane bilo koje sadržaje koji poriču ili iskrivljuju genocid u Srebrenici ili druge ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

“Ako se Facebook složi zabraniti bilo koji sadržaj koji ‘negira ili iskrivljuje’ genocid u Srebrenici, pružio bi historijski otpor kulturi poricanja i posramio bi neuspjeh međunarodne zajednice da se pozabavi poricanjem genocida u Bosni”, kaže Pettigrew.

Okvirna odluka Evropske unije iz 2008. godine nalaže državama članicama da kriminaliziraju negiranje genocida, a države poput Belgije i Švicarske primijenile su zakone protiv poricanja genocida, kaže Pettigrew, te dodaje da BiH, “tamo gdje se genocid stvarno dogodio”, nedostaje zakon protiv negiranja genocida.

On naglašava da je visoki predstavnik Valentin Inzko obećao da će do 25. godišnjice donijeti zakon o negiranju genocida, ali da na kraju to nije učinio, “uprkos tome što je dobio više od 8.372 potpisa na peticiji kojom se traži da ove godine provede zakon o negiranju genocida”.

“Ako bi Facebook zabranio poricanje genocida u Srebrenici, to bi bila izuzetno važna platforma za opiranje kulturi poricanja i revizionizma”, kazao je on.