Još jedna prilika: Državno tužilaštvo mora rješavati najsloženije predmete ratnih zločina

Nakon više od dvije godine, Vijeće ministara je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Usvajanje Stretegije pozdravio je Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

“Mislim da je zaista bilo krajnje vrijeme za njeno usvajanje, evo dvije godine nakon njenog usaglašavanja u Nadzornom tijelu. To je izuzetno važan korak za ubrzanje procesuiranja ratnih zločina i zadovoljenja interesa pravde”, kazao je Tegeltija za BIRN BiH.

Sarajevski advokat Ifet Feraget je za BIRN BiH rekao da je usvajanjem Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine “pružena još jedna prilika”, ali da je skeptičan kada je u pitanju provođenje ove Strategije, imajući u vidu da je ovaj koncept smišljen kako bi se na pravilan način koristili resursi – kako oni ljudski, tako i tehnički i materijalni.

Mišljenja je da Tužilaštvo BiH, s obzirom na količinu, broj i složenost ovih predmeta, ima pred sobom ogroman posao, pod pretpostavkom da se svi angažuju, da se produži radno vrijeme, da se uvedu mentorstva, da regionalni timovi na terenu rade svoj posao.

“Jako puno sredstava je uloženo, a na kraju smo dobili jako puno afera. Dobili smo situaciju da se izbjegava utvrđivanje odgovornosti pravosudnih djelatnika. Mislim da tome treba stati u kraj”, naveo je advokat Feraget.

Advokatica Vasvija Vidović govori da je Revidirana strategija donesena zbog toga što nisu ispunjeni ciljevi ranije usvojene Strategije, znači najsloženiji predmeti – što podrazumijeva predmete i optužnice za osobe na najvišem nivou odgovornosti, komandne odgovornosti, i druge vrste složenih poredmeta koji nisu završeni u roku.

“To je velika zamjerka na rad državnog pravosuđa, mislim na Državno tužilaštvo i Sud, koju je konstatovala i sudija Korner i OSCE, i uostalom svi smo mi svjedoci toga da su se radili manje značajni predmeti. Nova strategija je postavila rok do 2023. godine, što znači da odgovornost najviše rangiranih za najteže događaje bi trebala biti okončana na Državnom sudu do tog vremena”, pojašnjava Vidović, dodajući da nova Strategija također razjašnjava koji su to kriteriji da bi se predmet smatrao složenim i da bi mu se dao prioritet.

Ona smatra da je Tužilaštvo BiH to moglo i da radi bez Revidirane strategije, zato što se osnivanjem Državnog suda i Tužilaštva podrazumijevalo da će se pristupiti procesuiranju najsloženijih predmeta.

“Ono što je očekivati jeste da se Tužilaštvo pozabavi daleko ozbiljnije i odgovornije najsloženijim predmetima, i to je sluština Revidirane strategije”, poručuje Vidović.

Minka Kreho, sutkinja Državnog suda, kaže za BIRN BiH da joj je drago da je najzad usvojena strategija koja će omogućiti brže prosljeđivanje predmeta na entitetski nivo, efikasniji rad, te poboljšati pitanje regionalne saradnje budući da ima puno predmeta gdje su optuženi nakon potvrđivanja optužnice u bjekstvu u Srbiji ili Hrvatskoj. Ona dodaje da je značajno da se osigura potpora Haškog tužilaštva u radu na ovim predmetima.

Prema Revidiranoj strategiji, pitanje regionalne saradnje regulisat će se načelima međunarodnog prava.

“Drago mi je i da će ostati novac, da će BiH dobiti novčana sredstva i da će se radom ovih ljudi koji su na IPA-i moći ubrzati rad na rješavanju predmeta ratnih zločina, i da će, kako kod nas tako i u Tužilaštvu, ostati saradnici koji se plaćaju putem tih fondova”, kaže Kreho.

Predstavnici udruženja žrtava Murat Tahirović i Bakira Hasečić navode kako je najvažniji dio Revidirane strategije onaj koji se tiče predmeta ustupljenih iz Haškog tribunala sa oznakom “A”, odnosno onih koji imaju dovoljno dokaza za pokretanje postupka.

“Ono na čemu smo mi također insistirali – vidim da je prihvaćeno –jeste pitanje regionalne saradnje i Nadzorno tijelo, koje će imati zadatak da prati regionalnu saradnju. (…)  U suštini možemo reći da smo dobrim dijelom zadovoljni što se usvojila Strategija. Prihvaćeni su tu prijedlozi na kojima smo mi insistirali i nadam se da će sada, kada je Strategija usvojena, nadležni organi koji su zaduženi za njenu sprovedbu rješavati pitanja ratnih zločina”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.

Neki predmeti su godinama stajali u ladicama, dok žrtve i svjedoci zločina umiru, kaže predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić te dodaje kako je porazno i to što se osobe osumnjičene za ratne zločine nalaze na funkcijama u vlasti, smatrajući da su neki od predmeta namjerno skrivani.

Predstavnik porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić smatra da se ništa posebno neće desiti usvajanjem Stretegije, budući da je ključno, kako kaže, da počnu raditi Državni sud i Tužilaštvo u implementaciji iste.

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, ogranak Vareš, kaže da se nada da će usvojena Strategija promijeniti stvari nabolje za žrtve, dodajući da je dosadašnjim radom na procesuiranju ratnih zločina bio nezadovoljan.

Prema aneksu Strategije, Tužilaštvo BiH će u narednih 90 dana morati sačiniti i dostaviti statistiku o broju procesuiranih predmeta, žalbi, te broj lica koja su pod istragom i protiv kojih je obustavljena istraga ili nije pokrenut postupak, kao i o predmetima koji od 2004. godine nisu uzeti u rad.

U izmijenjenoj Strategiji je navedeno da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije jeste i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina. Državno tužilaštvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.

U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je 2018. sačinjena Revidirana strategija – koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine – a koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeće ministara.