Ponedjeljak, 16 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Obilježavanje 25. godišnjice masakra na Markalama. Izvor: BIRN BiH

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, kazala je da su osjećanja jednako teška kao i prije 25 godina.

“Osjećamo se tako iako je prošlo četvrt vijeka od masakra jer civilne žrtve rata nisu dobile nikakvu satisfakciju za zločin koji je počinjen. Zločinci koji su krivi za smrt civila na Markalama slobodno se šeću manjim bh. entitetom. (…) Ovo je jedan od zločina u Sarajevu gdje je ciljano ubijano civilno stanovništvo koje je godinama bilo pod opsadom”, izjavila je Karović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući da bi tek kažnjavanjem svih nalogodavaca i izvršilaca žrtve dobile “kakvu-takvu satisfakciju”.

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske (VRS), te Dragomira Miloševića na 29 godina.

U presudi Galiću iz novembra 2006. godine je navedeno da ovaj masakr “predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani”.

Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a. Na ovu presudu Mladiću 25. i 26. augusta su iznesene žalbe pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS).

Prema podacima Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, na grad je u prosjeku svaki dan palo 329 granata. Pored stradanja u ljeto 1995. godine, na Markale je u februaru 1994. pala granata i usmrtila 68 i ranila 144 osobe, a ova dva masakra smatraju se jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Na Markalama su danas, osim porodica i sugrađana, za ubijene Sarajlije cvijeće položili i predstavnici vlasti, kao i brojne delegacije.

 

Najčitanije
Saznajte više
Objava sa Facebook stranice "Uživo iz Bosne i Hercegovine". Foto: Detektor.
Mural u Istočnom Sarajevu širi sporne narative o odlasku srpskog stanovništva nakon Daytona
Novi mural u Istočnom Sarajevu, posvećen takozvanom “egzodusu sarajevskih Srba”, ponovo otvara prostor za političke interpretacije ratne prošlosti koje nisu utemeljene na sudski utvrđenim činjenicama. Historičari i sociolozi upozoravaju da ovakve poruke produbljuju podjele, a odgovornost za njihovo širenje vide u politici, obrazovanju i medijima, ali i izostanku reakcije nadležnih institucija.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
Upozorenja da CIK nezakonito uskraćuje podatke o korištenju novih tehnologija na izborima
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) odbila je zahtjeve Koalicije “Pod lupom” i Transparency Internationala u BiH da dostavi informacije zabilježene na uređajima za identifikaciju i skenerima sa Općih izbora 2026., navele su u zajedničkom saopćenju ove dvije organizacije, dok iz CIK-a kažu da ne raspolažu potpunim informacijama.
Bradić: Susreti optuženog i svjedoka u kafiću u Travniku
Premijera filma “Lekcije iz prošlosti” BIRN-a BiH na BHT1
Obilježavanje godišnjice početka zatvaranja logora “Manjača”
Bosna i Hercegovina meta ruskih cyber napada i dezinformacija