Petak, 10 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Obilježavanje 25. godišnjice masakra na Markalama. Izvor: BIRN BiH

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, kazala je da su osjećanja jednako teška kao i prije 25 godina.

“Osjećamo se tako iako je prošlo četvrt vijeka od masakra jer civilne žrtve rata nisu dobile nikakvu satisfakciju za zločin koji je počinjen. Zločinci koji su krivi za smrt civila na Markalama slobodno se šeću manjim bh. entitetom. (…) Ovo je jedan od zločina u Sarajevu gdje je ciljano ubijano civilno stanovništvo koje je godinama bilo pod opsadom”, izjavila je Karović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući da bi tek kažnjavanjem svih nalogodavaca i izvršilaca žrtve dobile “kakvu-takvu satisfakciju”.

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske (VRS), te Dragomira Miloševića na 29 godina.

U presudi Galiću iz novembra 2006. godine je navedeno da ovaj masakr “predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani”.

Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a. Na ovu presudu Mladiću 25. i 26. augusta su iznesene žalbe pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS).

Prema podacima Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, na grad je u prosjeku svaki dan palo 329 granata. Pored stradanja u ljeto 1995. godine, na Markale je u februaru 1994. pala granata i usmrtila 68 i ranila 144 osobe, a ova dva masakra smatraju se jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Na Markalama su danas, osim porodica i sugrađana, za ubijene Sarajlije cvijeće položili i predstavnici vlasti, kao i brojne delegacije.

 

Najčitanije
Saznajte više
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Ukinuta prvostepena presuda Ramizu Durakoviću za zločine u Čajniču
Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine ukinulo je prvostepenu presudu kojom je nekadašnji komandant 43. drinske brigade Armije BiH Ramiz Duraković osuđen na tri i po godine zatvora za zločine počinjene 1993. na području Čajniča, potvrđeno je za Detektor.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku