Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Obilježavanje 25. godišnjice masakra na Markalama. Izvor: BIRN BiH

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, kazala je da su osjećanja jednako teška kao i prije 25 godina.

“Osjećamo se tako iako je prošlo četvrt vijeka od masakra jer civilne žrtve rata nisu dobile nikakvu satisfakciju za zločin koji je počinjen. Zločinci koji su krivi za smrt civila na Markalama slobodno se šeću manjim bh. entitetom. (…) Ovo je jedan od zločina u Sarajevu gdje je ciljano ubijano civilno stanovništvo koje je godinama bilo pod opsadom”, izjavila je Karović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući da bi tek kažnjavanjem svih nalogodavaca i izvršilaca žrtve dobile “kakvu-takvu satisfakciju”.

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske (VRS), te Dragomira Miloševića na 29 godina.

U presudi Galiću iz novembra 2006. godine je navedeno da ovaj masakr “predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani”.

Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a. Na ovu presudu Mladiću 25. i 26. augusta su iznesene žalbe pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS).

Prema podacima Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, na grad je u prosjeku svaki dan palo 329 granata. Pored stradanja u ljeto 1995. godine, na Markale je u februaru 1994. pala granata i usmrtila 68 i ranila 144 osobe, a ova dva masakra smatraju se jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Na Markalama su danas, osim porodica i sugrađana, za ubijene Sarajlije cvijeće položili i predstavnici vlasti, kao i brojne delegacije.

 

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona