Mehanizam odbio nove dokaze u žalbenom postupku Ratku Mladiću

Mladićeva Odbrana ranije je tražila da se među dokaze uvrste dokumenti koji se odnose na granatiranje sarajevske pijace Markale, događaje u Srebrenici 1995. godine i granatiranje Sarajeva.

Odbrana je uložila pet zahtjeva kojim se traži uvrštavanje 21 dokumenta za koje tvrdi da osporavaju odluku Sudskog vijeća o njegovom učešću u četiri udružena zločinačka poduhvata.

Mladić je tražio transkript saslušanja bivšeg komandanta UNPROFOR-a Michaela Rosea pred Gornjim domom Parlamenta Velike Britanije i da se on pozove kao svjedok da utvrdi autentičnost transkripta; dva izvještaja VRS-a za koje tvrdi da su napravljeni u njegovom odsustvu iz Glavnog štaba ili Republike Srpske, i naredbu Drinskog korpusa VRS-a kojom se zabranjuje objavljivanje informacija u medijima bez odobrenja; tri deklasifikovana dokumenta Balkan Task Forcea pri CIA-i i dopis specijalnog predstavnika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) Yasushija Akashija generalnom sekretaru UN-a; osam dokumenata koji se odnose na demilitarizaciju i dogovor o primirju te četiri dokumenta o demilitarizaciji Srebrenice, Žepe i Goražda.

“Žalbeno vijeće naglašava da se nalazi u ovoj odluci odnose isključivo na mogućnost ulaganja predloženih dodatnih dokaza i ni na koji način ne ukazuju na ishod razmatranja u odnosu na Mladićevu žalbu”, navodi se u odluci Žalbenog vijeća.

Među dokazima koje je predložila Odbrana nalazi se i UN-ova kodirana poruka Kofija Annana UNPROFOR-ovom generalu Lars-Ericu Wahlgrenu od 23. aprila 1993. godine koja se tiče “razoružavanja Srebrenice”, kao i  naredbe komandanta Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Rasima Delića iz 29. augusta 1994. kojom je jedinicama Žepe i Srebrenice naređeno da obnove zalihe vojnog materijala i opreme, te podignu nivo borbene gotovosti u slučaju da se ukine embargo na oružje.

Također je predloženo ulaganje Delićeve naredbe od 18. septembra 1994. godine da se izvode borbene operacije na području Goražda.

Predsjedavajuća Žalbenog vijeća sutkinja Prisca Matimba Nyambe imala je izdvojeno mišljenje u odnosu na ostale članove Vijeća u kome je navela da bi svih pet Mladićevih zahtjeva trebalo odobriti u cijelosti.

Ona je navela kako smatra “da je materijal koji je tražen relevantan, kredibilan, visoke dokazne vrijednosti i oslobađajući, kao i da je obaveza da se otkrije oslobađajući materijal esencijalna za pošteno suđenje”.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala iz 2017. godine, Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Iznošenje žalbi bilo je zakazano za 17. i 18. mart, ali je odgođeno jer Mladić mora na operaciju i bit će ponovo zakazano za oko šest sedmica nakon što se operacija obavi.

Konačna presuda, kako je ranije najavljeno iz Mehanizma, očekuje se krajem ove godine.