Članak

Poziv bivšeg vojnika UN-a da se iz Hrvatske izruče optuženi za ratne zločine

17. Januara 2020.11:08
Patrick Hector Gullan, bivši pripadnik britanskih mirovnih snaga koji je odmah po završetku rata boravio u Stocu, poslao je otvoreno pismo Evropskoj komisiji i Vijeću Evropske unije u kojem je zatražio da urgiraju kod novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića da pokrenu pitanje neizručivanja optuženih za ratne zločine iz ove zemlje.

This post is also available in: English (English)

“Sada imamo predsjednika Hrvatske iz lijevog centra, koji je umjereniji od svoje prethodnice, koja je bila sklona HDZ-ovoj ekstremnoj desnici. Premijer Hrvatske je političar desnog centra. Krivično gonjenje za ratne zločine Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji žive u Hrvatskoj je u zastoju. Politička blokada u ovim predmetima je zastrašujuća i treba je razbiti. Uz promjenu političke klime u Hrvatskoj, nadamo se da bismo mogli vidjeti pozitivan pomak naprijed”, navodi se u pismu Hectora Gullana.

Gullan je boravio u Stocu nakon završetka rata, od kada, kako stoji u pismu, traje njegova borba “za pravdu za bošnjačke žrtve užasnih ratnih zločina počinjenih od strane Hrvata u etničkom čišćenju Stoca na jugoistoku BiH tokom 1993. godine”.

Slično pismo Gullan je i 2017. godine slao narodima Hrvatske i BiH, kao i tužiocima u BiH i Haškom tribunalu, te komesaru za ljudska prava Vijeća Evrope. Pozivajući se na tekstove Balkanske istraživačke mreže (BIRN) o predmetima ratnih zločina, Gullan je u pismu 2017. naveo da su među optuženima koje Hrvatska odbija da izruči Bosni i Hercegovini – Vid Palameta i Ivan Ančić, optuženi za zločine u Dretelju i Stocu.

Tužilaštvo BiH je u januaru 2014. podiglo optužnicu protiv Ivana Ančića za zločine počinjene na području Čapljine, ali on nije došao na izjašnjenje o krivnji u septembru te godine, a nalazio se u Splitu. Optužnicu protiv Vida Palamete je Državno tužilaštvo podiglo u maju 2014. zbog zločina počinjenih u logoru Dretelj. Palameta također nije došao na izjašnjenje o krivnji, koje je bilo zakazano u januaru 2015. godine, i nalazi se također u Hrvatskoj.

Trenutno se pred Sudom BiH vodi postupak protiv Mile Pažina i Vide Krešića za zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Stocu. Pažin je optužen za hapšenje, fizičko i psihičko maltretiranje žena, djece i nekoliko muškaraca koji su bili zatvoreni u školi u Crnićima, odakle su premješteni u objekte u Đulićima i Kaplan Mahali, a Krešiću je na teret stavljeno psihičko i fizičko maltretiranje civila zatvorenih u “Koštanoj bolnici” u Stocu.

Haški tribunal je u novembru 2017. pravosnažno osudio Jadranka Prlića i petoricu bivših funkcionera Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, između ostalog i za zločine počinjene u “Koštanoj bolnici” u Stocu.

Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar unutrašnjih poslova Valentin Ćorić osuđen je na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

U pismu Evropskoj komisiji i Vijeću Evrope, Gullan izražava zabrinutost i zbog događaja u Stocu nakon rata, a koji zatrašuje žrtve.

“Dok su se 6. juna 2019. savezničke zemlje svečano prisjećale žrtava na obalama Normandije na ‘Dan D’ u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, crnokošuljaši su u zastrašujućoj demonstraciji fašističkog nacionalizma marširali kroz Stolac obilježavajući uspostavu njihove ratne jedinice 1992. godine. Ne iznenađuje da su bošnjačke žrtve i povratnici u Stolac prestrašeni da svjedoče u bilo kom predmetu za ratne zločine protiv Hrvata”, piše Gullan.

Iz kabineta nedavno izabranog predsjednika Hrvatske Milanovića za BIRN su kazali da ne mogu odmah odgovoriti na upit za komentar ovog pisma.

This post is also available in: English (English)