Miroslavu Brali odbijeno prijevremeno puštanje na slobodu
This post is also available in: English
Kako je saopćeno iz MMKS-a, činjenica da je Miroslav Bralo u martu 2018. godine izdržao dvije trećine kazne nije prevagnula u odnosu na ostale faktore koji se uzimaju u obzir kod prijevremenog puštanja.
U saopćenju se navodi da su žrtve izrazile zabrinutost zbog Bralinog zahtjeva za puštanje na slobodu, što je uzeto u obzir kod odlučivanja.
“Primjećujem da nema naznaka lošeg zdravstvenog stanja optuženog Brale koje bi bilo prepreka boravku u zatvoru i koje bi moglo da utiče na prijevremeno puštanje na slobodu”, navodi se u obrazloženju koje potpisuje sudija Carmel Agius.
On je naveo da postoje nedavne zabilješke o lošem ponašanju Miroslava Brale u zatvoru u Švedskoj, gdje služi kaznu.
“Napominjem da Bralo ima otprilike još pet godina kazne koju treba izdržavati, te da je Mehanizam nedavno uveo praksu uslovnog prijevremenog puštanja. Imajući to u vidu, snažno ohrabrujem Bralu da se dobro ponaša u zatvoru i uključi u rehabilitacione programe koji su mu dostupni, kao što su trening protiv nasilja ili psihoterapija”, saopćeno je, uz naznaku da bi puštanje na slobodu bez pripreme moglo biti i opasno s obzirom na zločine koje je Bralo počinio.
Agius je također naveo da vlastima Švedske i Brali preporučuje da bi bilo prikladno ponoviti zahtjev za pomilovanje, izmjenu kazne ili prijevremeno puštanje tek dvije godine nakon ove odluke.
Bralo, bivši pripadnik jedinice “Džokeri” Hrvatskog vijeća obrane (HVO), priznao je krivicu i izrazio kajanje, te je osuđen na 20 godina zatvora za učešće u ubistvima u selu Ahmići, kao i za silovanje, nečovječno postupanje prema zarobljenicima i učestvovanje u uništavanju lokalne džamije.
Iako je na početku suđenja izjavio da nije kriv, Bralo je tokom sudskog procesa priznao krivicu po svim tačkama optužnice, te pristao na saradnju s Tužilaštvom, što mu je uračunato u odluku o visini kazne.
