Članak

‘Džihadisti sa društvenih mreža’ veća prijetnja Balkanu od bivših vojnika

17. Decembra 2019.10:12
Od raspada kalifata Islamske države, na Balkanu postoji zabrinutost zbog prijetnje koju predstavljaju povratnici s ratišta.

This post is also available in: English (English)

Međutim, stručnjaci tvrde da su online borci veća opasnost.

Otkako je takozvana Islamska država izgubila svoj samoproglašeni kalifat krajem prošle godine, a u oktobru i svog “kalifu”, na Balkanu se zabrinutost koncentrira oko mogućnosti povratka na stotine prekaljenih stranih vojnika iz regiona, koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju.

Stručnjaci, međutim, kažu da jedna druga skupina predstavlja veću opasnost – na hiljade simpatizera ISIL-a koji nikad nisu otišli.

ISIL je možda na koljenima na Bliskom istoku, ali postoji nesmanjena podrška toj ideologiji među radikaliziranim etničkim Albancima na Balkanu, gdje je i dalje prisutna “značajna” podrška društvenih medija ISIS-ovoj propagandi, kao i imami koji šire tu ideologiju.

Ti stručnjaci tvrde da vlasti na Kosovu, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji trebaju kreirati programe deradikalizacije usmjerene ne samo na vojnike povratnike nego i na “džihadiste sa društvenih medija” koji šire svoja ideološka uvjerenja, ali nikada nisu uzeli oružje u ruke.

Oni upozoravaju da su takvi programi skupi, i da će biti potrebna pomoć izvana.

“Strani vojnici su samo najvidljivija manifestacija većeg problema s terorizmom na Balkanu”, tvrdi Adrian Shtuni, istraživač i konsultant u oblasti vanjske politike i sigurnosti sa sjedištem u Washingtonu.

“Ovaj problem uključuje snažan kontingent izuzetno predanih ‘džihadista sa društvenih medija’ koji, uprkos činjenici da nisu bili u Siriji i Iraku, aktivno podržavaju i šire ideologiju ISIL-a i Al-Kaide, potiču terorističko nasilje, radikaliziraju, regrutiraju, pa čak i planiraju terorističke napade online”, kazao je Shtuni za BIRN.

Tokom prošlosedmičnog Foruma o otpornosti na Zapadnom Balkanu, koji je organizirao Međunarodni republikanski institut (IRI) u Sofiji, BIRN je razgovarao sa tri ministra unutrašnjih poslova o broju lica s Kosova, iz Albanije i Sjeverne Makedonije koja se još uvijek nalaze u ISIL-ovim kampovima, kao i o rokovima za njihov povratak.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Ekrem Mustafa kaže: “Imamo poteškoća sa identifikacijom preostalih građana Kosova koji su još tamo, jer su se nakon gubitka teritorije koju je držao ISIL ljudi raštrkali u raznim pravcima, pa je teško izračunati njihov broj. Međutim, mogu reći da nam je u interesu da ih sve vratimo, djecu, žene i muškarce, te da ih tretiramo u skladu s njihovim doprinosom u zoni sukoba.”

“Prema našim saznanjima, imamo u sirijskim kampovima 12 žena i šestero djece, kao i muškarce u zonama sukoba. Međutim, od juna 2016. nismo imali nijedan slučaj odlaska ljudi iz zemlje radi pridruživanja ekstremistima u zonama sukoba”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski.

“Postoje djeca rođena u zonama sukoba, tako da ne mogu zaista reći tačan broj ljudi koji se tamo trenutno nalaze. Također imamo problem sa identifikacijom i dokazivanjem njihove ranije uloge u zonama sukoba. Naš prioritet je povratak djece, i ulažemo sve napore u tom smislu, ali nemam nikakav određeni rok”, kazala je albanska ministrica Romina Kuko.

Repatrirani strani vojnici su već poznati vlastima, rekao je Skender Perteshi, istraživač pri Centru za sigurnosne studije Kosova.

“Simpatizeri Islamske države ili domaći teroristi će predstavljati veću izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti nego povratnici sa stranih ratišta, koje su vlasti već identificirale i čije se aktivnosti često prate”, Perteshi je izjavio za BIRN.

Značajan ‘propagandni prostor’
Shtunijevo vlastito istraživanje pokazuje da su pro-ISIL-ovske propagandne mreže i dalje aktivno usmjerene ka online publici sa albanskog govornog područja, posebno putem platformi društvenih medija i aplikacija za kodirano dopisivanje.

U studiji o online terorističkoj propagandi provedenoj tokom prva tri mjeseca ove godine Shtuni je identificirao 27 aktivnih telegramskih kanala na albanskom jeziku ili stranica koje vode militanti i/ili borci za Islamsku državu, Hay’at Tahrir al-Sham, koja je povezana s Al-Kaidom, ili općenito pristalice džihada, kao i 6.352 pretplatnika ili računa koji prate jedan ili više njih.

“Postoji značajan prostor pokrivenosti terorističkom propagandom identificiran kroz ovo istraživanje, imajući na umu da se ono fokusiralo samo na jednu društvenu platformu za dopisivanje”, kaže on.

Na Facebooku, koji se smatra manje sigurnim, simpatizeri ISIL-a se često ograničavaju na postavljanje citata iz propovijedi dvojice radikalnih imama iz Sjeverne Makedonije i s Kosova, kao i samoproglašenog imama iz Albanije – Rexhepa Memishija, Zekirije Qazimija i Gencija Balle – a svi oni su na odsluženju kazne zbog regrutovanja vojnika za ISIL.

Međutim, 20. novembra su specijalni tužitelji na Kosovu podnijeli optužbe za terorizam protiv povratnika sa stranog ratišta Fitima Lladrovcija zbog objave na Facebooku u kojoj je slavio koordinirane samoubilačke napade u Šri Lanci u aprilu, kada je poginulo 259 ljudi.

Bedri Elezi, direktor za sigurnosne studije na Institutu za međunarodne studije Kosova, koji je pomogao u repatrijaciji porodica albanskih boraca ISIL-a, rekao je da je hapšenje Lladrovcija poslalo poruku da se takve aktivnosti na društvenim mrežama neće tolerirati.

“Ova je poruka učinila pristalice ISIL-a veoma opreznim u vezi s tim šta objavljuju online”, kazao je on.

Osujećena zavjera protiv izraelskog nogometnog tima
U novembru 2016., a kao rezultat koordinirane antiterorističke akcije Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, uhapšene su 23 osobe u te tri zemlje zbog optužbi za terorizam. Optuženi su za planiranje bombaškog napada inspiriranog ISIL-om protiv izraelskog nacionalnog nogometnog tima tokom kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo u Skadru na sjeveru Albanije.

Oskudna sredstva
Na osnovu medijskih izvještaja, informacija iz NVO-a i izvora s terena, BIRN procjenjuje da se od 2012. do 2014. oko 660 Albanaca s Kosova, iz Sjeverne Makedonije i Albanije pridružilo militantnim grupama u Siriji i Iraku.

Kosovo je među nekolicinom država koje su nastojale omogućiti organiziran povratak boraca sa stranih ratišta, te pokušava reintegrirati žene i djecu boraca. Međutim, stručnjaci dovode u pitanje nivo napora uloženih u deradikalizaciju, posebno kada se radi o onima koji nisu napuštali zemlju.

Do danas Kosovo ima oko 240 povratnika iz Sirije i Iraka, od kojih je najmanje 135 muškaraca.

Prema Shtuniju, Kosovo ima više od 100 povratnika na milion stanovnika, dok, radi poređenja, Velika Britanija, Francuska i Njemačka imaju između četiri i šest povratnika na jedan milion. Kosovo, međutim, ima daleko manje sredstava da se njima bavi.

“Ovaj nesrazmjer između veličine problema koji predstavljaju povratnici sa stranih ratišta i sredstava za učinkovito rješavanje problema mora stvoriti prilično velik i dugotrajan sigurnosni rizik na Zapadnom Balkanu sa dalekosežnijim posljedicama”, upozorava on.

Shtuni kaže kako države poput Kosova trebaju bolju regionalnu suradnju na polju borbe protiv terorizma i podršku sigurnosnih mehanizama Evropske unije.

Pored toga, svaki program koji se odnosi na povratnike mora se također baviti i borbom radikaliziranih pristalica ISIL-a na društvenim medijima.

“Na Kosovu, područja kao što su Vitina, Kačanik, Prizren, Mališevo, Mitrovica i Priština imaju značajnu populaciju koja je pod uticajem ideologije ISIL-a”, rekao je Elezi.

Perteshi tvrdi da se čini da je Kosovo ispred Sjeverne Makedonije u smislu deradikalizacije, ali treba da učini još više.

“Ovo je dug proces i potrebno je mnogo finansijskih napora i ekspertize za bolju implementaciju projekata povezanih sa integracijom i rehabilitacijom”, kazao je on.


Borci na stranim ratištima u brojkama: Izračunao BIRN (na temelju policijskih izvještaja, NVO-a i izvora s terena) 

Kosovo

Oko 400 osoba je napustilo zemlju
Oko 70 je poginulo (većinom muškarci)
Oko 240 se vratilo
Oko 110 je u zonama sukoba (uglavnom muškarci u zatvorima)

Albanija

Oko 110 osoba je napustilo zemlju
Oko 20 je poginulo
Oko 30 se vratilo (2013.–2014.)
Vjeruje se da je 80 osoba u Siriji

Sjeverna Makedonija

Oko 150 Makedonaca je napustilo zemlju
Oko 35 je poginulo
Oko 85 se vratilo (2013.–2014.)
Vjeruje se da je oko 40 osoba u Siriji

Oko 230 osoba s Balkana se još uvijek nalazi u zoni sukoba, a vjeruje se da je od tog broja oko 100 muškaraca.

Fatjona Mejdini


This post is also available in: English (English)