S obzirom da je na stotine balkanskih ekstremista otišlo u inozemstvo da se bori za takozvanu Islamsku državu i druge militantne grupe, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom da zaustave finansiranje terorizma.
Zemlje Balkana možda su teoretski spremne, ali u praksi one se teško suprotstavljaju rastućoj prijetnji od cyberterorističkih napada. BiH nema strategiju na državnom nivou.
Nakon pada “kalifata” Islamske države, nesistematski pristup balkanskih zemalja repatrijaciji njihovih državljana iz izbjegličkih kampova u Siriji znači da preko 100 djece još uvijek živi u prenatrpanim i nesigurnim uvjetima.
Dok u zemljama Evrope i SAD-u vlasti i sigurnosne agencije ultradesničarske organizacije proglašavaju najvećom sigurnosnom prijetnjom, u pet zemalja Zapadnog Balkana djelovanje ovih organizacija sa međunarodnim vezama za nadležne prolazi nezapaženo što predstavlja određeni rizik po društvo ovih zemalja u budućnosti, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Srodnici djece koja se skoro dvije godine nalaze u kurdskom kampu “Al-Hol” u Siriji nakon poraza takozvane Islamske države prosvjedovali su u glavnom gradu Albanije Tirani tražeći njihov povratak.
Šest zemalja Zapadnog Balkana do sada su osudile više od 200 osoba na više od 1.100 godina zatvora zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN). Više od 160 osoba osuđeno je za odlazak na strana ratišta u Siriji i Ukrajini, dok visine kazni i prosječna kazna variraju od zemlje do zemlje.
Od raspada kalifata Islamske države, na Balkanu postoji zabrinutost zbog prijetnje koju predstavljaju povratnici s ratišta.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
