Članak

Nerješavanje zločina nad ženama prepreka za tranzicionu pravdu

6. Decembra 2019.15:47
Rodna i tranziciona pravda uglavnom su ograničene na zakonsko rješavanje seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, što žene samo predstavlja kao žrtve, dok ostavlja neriješena pitanja ekonomskog nasilja, društvenih stereotipa i seksističke prakse, neki su od nalaza Izvještaja o rodnoj ravnopravnosti u postjugoslovenskim državama koji su predstavile Balkanska istraživačka mreža (BIRN) i organizacija Impunity Watch (IW).

This post is also available in: English (English)

Izvještaj “Balkanska hronika: rodna ravnopravnost, tranziciona pravda i međunarodna zajednica”, predstavljen danas u Sarajevu, dio je BIRN-ovog projekta Balkanska tranziciona pravda. Ovaj izvještaj se bavi temom rodne ravnopravnosti u postjugoslovenskim društvima, s posebnim naglaskom na međunarodnu zajednicu.

Marija Ristić, regionalna direktorica BIRN-a, na predstavljanju Izvještaja je kazala da problem predstavlja fokusiranje samo na krivičnu pravdu.

Kako je navela, posljednjih godina na nižim sudovima primjetno je više presuda za seksualno zlostavljanje nego ranije te da je među najuspješnijim državama u tom procesuiranju Bosna i Hercegovina, dok ostale države, prema njenim riječima, znatno zaostaju.

Govoreći o problemu reparacije za žrtve silovanja, Ristić je istakla da se previša insistira na administraciji, te da je najdrastičniji primjer Kosovo, gdje se žrtva mora opredijeliti koja primanja će imati – penziju ili reparaciju.

“Dosta zakona je uvedeno po pitanju ravnopravnosti žena, a u većini zemalja to je samo slovo na papiru”, dodala je Ristić.

Jedan od zaključaka Izvještaja je da su odgovori međunarodne zajednice na kršenja principa rodne ravnopravnosti i tranzicione pravde na Balkanu često bili preuski i da je nedostajala dugoročna politička podrška.

Thomas Unger iz Impunity Watcha je kazao da je nerješavanje zločina nad ženama danas najveća prepreka za pravdu i da mjere koje su uspostavljene, ne dolaze do onih kojima su potrebne.

Govoreći o nalazima Izvještaja, Unger je naveo da u sistemu nedostaje senzibilitet da se napravi napredak, te da je fokus na fizičkom nasilju, zlostavljanju i silovanju, dok se vrlo malo pažnje poklanja nevidljivom nasilju.

Kako je rekao, feminističke organizacije imaju dosta ideja šta je potrebno da se situacija promijeni, ali imaju lošu političku pomoć. Žene, prema njegovim riječima, moraju biti politički uključene i na lokalnom nivou, kako bi se ekonomski osnažile.

“Moramo se izboriti sa strukturom koja je neprijateljski raspoložena prema rodnoj ravnopravnosti”, kazao je on.

Na predstavljanju Izvještaja održan je panel čiji su učesnici bili aktivisti civilnog društva i na kojem se govorilo o feminizmu, ali i o seksualnom zlostavljanju žena i muškaraca.

Nastasja Radović iz Udruženja “Žene u crnom” je navela da je Izvještaj interesantan jer se oslanja na analizu tranzicione pravde i govori da postkonfliktni period nije uspio da transformiše sistem i druge oblasti poput ekonomske ravnopravnosti i socijalne stigme.

Sabiha Husić, direktorica “Medice” iz Zenice, rekla je da su feministkinje uradile mnogo toga da se seksualno zlostavljanje prepozna i kazni. Navela je da postoji mnogo vidljivih i nevidljivih konflikata, ali da žene nisu spremne otvoreno govoriti o tome jer postoji strah kako će zajednica reagovati.

Nekoliko međunarodnih izvještaja govori o muškaracima koji su silovani a godinama su šutjeli o tome. Kada su odlučili da traže pomoć, o svom problemu su prvo počeli govoriti ženskim organizacijama, rečeno je na panelu.

Maida Halilović iz “Atlantske inicijative” kazala je da silovanje muškaraca nije dovoljno prepoznato kao problem i da su naše institucije patrijarhalne. Primjetno je, kako je navela, neozbiljno shvatanje problema silovanih muškaraca.

“Taj diskurs pokušavamo da promijenimo unutar pravosudne zajednice. Primijetili smo kroz sudske presude da se govori kako se silovanje desilo i jezik koji ne govori da je to nasilje”, dodala je Halilović.

Hatidža Gušić iz BIRN-a i jedna od autorica knjige “Žene BiH” se osvrnula na problem društva u kojem se žena, žrtva silovanja, kritikuje i krivi da je izazvala seksualno nasilje.

“Zbog toga naša žena živi u izolaciji. Ne smije da priča o tome jer će biti okrivljena i ponovo viktimizirana (…) Moramo svakodnevno raditi da se mijenjaju narativi i mišljenja. Da pričamo i radimo na tome. Kao što se kaže: ‘Ženskom poslu nikad kraja’”, zaključila je Gušić.

Izvještaj i panel su organizovani kao dio BIRN-ovog programa Balkanska tranziciona pravda, regionalne inicijative čiji je cilj da poboljša razumijevanje tranzicione pravde u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu. Program je podržala Evropska komisija.

Emina Dizdarević


This post is also available in: English (English)