Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Ovaj pilot-projekat pokrenut je nakon što je Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), više puta je tražio da mu se dozvoli pristup “Skypeu” ili nekom sredstvu videokomunikacije.

Karadžićev advokat Peter Robinson je u izjavi Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazao da će se žaliti na ovu odluku.

“Podnijet ćemo žalbu već u toku naredne sedmice”, rekao je Robinson.

Prema odluci sekretara Olufemija Eliasa, ovaj projekat neće nastaviti s daljnjim testnim fazama, te će se u potpunosti ukinuti. Osim tehničkih problema s videopozivima, navedeno je, postoje i sigurnosni problemi.

“Šef Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija (UN) je identificirao i analizirao visoki sigurnosni rizik trenutnog sistema, a to je činjenica da bi videopozivi pritvorenika mogli biti snimani ili prenošeni uživo na društvenim mrežama na internetu, kao i nedostatak načina za sprečavanje toga”, stoji u odluci sekretara.

Pojašnjeno je da je šef Pritvorske jedinice naglasio da tako visok rizik postoji jer ovi videopozivi ne mogu biti nadgledani uživo zbog tehničkih i resursnih ograničenja Pritvorske jedinice UN-a.

Također je istaknuto kako su i ranije pritvorenici zloupotrebljavali prostorije za komunikaciju pri Pritvorskoj jedinici za učestvovanje u javnom obraćanju ili televizijskoj emisiji bez odobrenja šefa Pritvorske jedinice, što je suprotno onome što pravila nalažu.

Karadžić se ranije ove godine putem telefona obratio prisutnim na tribini organizovanoj u Podgorici na kojoj je kao gost govorio haški osuđenik Momčilo Krajišnik, dok se Ratko Mladić krajem prošle godine telefonskim putem iz pritvora uživo javio u emisiju srbijanske televizije “Happy”.

U oba slučaja Ured registrara MMKS-a naredio je slušanje njihovih poziva određeni vremenski period.

“Izvještaj i preporuke šefa Pritvorske jedinice ukazuju da pritvorenici ne mogu koristiti videokomunikaciju na siguran način koji ne predstavlja rizik za provođenje pravde, uključujući kršenje sudskih odluka, uticaj na svjedoke ili njihovo zastrašivanje, ugrožavanje sigurnosti bilo koje osobe, te predstavljanje rizika za sigurnost Pritvorske jedinice ili bilo koje osobe u zgradi”, naveo je sekretar Olufemi u svojoj odluci.

Sekretar je naložio šefu Pritvorske jedinice da istraži druge načine komunikacije – poput e-maila – koji mogu poboljšati komunikaciju pritvorenika.

Karadžić je u martu pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Mladića je Haški tribunal prvostepenom presudom proglasio krivim za srebrenički genocid, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Osuđen je na doživotni zatvor. Konačna presuda se očekuje naredne godine.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.