Zločini žena kao dokazivanje ili odbrana
U Sudu Bosne i Hercegovine su za ratne zločine osuđene četiri žene – na ukupno 17 i po godina zatvora, a najveća zatvorska kazna je u trajanju pet i po godina – dok se protiv još dvije vodi sudski postupak.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine imaju nekoliko istraga za ratne zločine kada su u pitanju žene počinioci, a protiv jedne je podignuta optužnica iako je nedostupna organima gonjenja u našoj zemlji.
“Nema razlike između muškog i ženskog počinitelja zločina. Sve crte koje se javljaju kod muškaraca mogu se javiti i kod žena jer, teorijski, nisu različiti u ispoljavanju agresivnosti”, smatra neuropsihijatrica Alma Bravo-Mehmedbašić.
Prema njenim riječima, puno više je bilo muškaraca koji su počinili zločine jer su žene “rjeđe u vojsci, paravojnim formacijama, ili rukuju oružjem”.
“Neke od tih žena su možda zločine počinile kako bi se dokazale među muškim kolegama. Nekima je to bio odbrambeni mehanizam – ‘ako sam ja agresivna, ne može mi se ništa desiti’. To je nesvjesni mehanizam odbrane”, kaže Bravo-Mehmedbašić.
U Sudu Bosne i Hercegovine su za ratne zločine osuđene Marina Grubišić-Fejzić na pet godina, Albina Terzić na tri, Rasema Handanović na pet i po, i Indira Kamerić na četiri godine zatvora. Terzić, koja je osuđena za ratni zločin počinjen u Odžaku, kao i Handanović, osuđena za zločin u Trusini kod Konjica, izdržale su zatvorske kazne. Kamerić, osuđena za zločin počinjen u Bosanskom Brodu, i Grubišić-Fejzić, osuđena za zločin u Dretelju kod Čapljine, nalaze se na izdržavanju kazni u zatvoru u Tuzli.
Prema presudama, one su zločine počinile kao pripadnice Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Pred Sudom BiH nepravosnažno je osuđena Azra Bašić, na 14 godina zatvora, zbog optužbi da je zločin počinila na području Dervente.
U toku je suđenje Elfeti Veseli, optuženoj da je zaklala 12-godišnjeg dječaka na području Zvornika.
Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Višnje Aćimović za ratni zločin počinjen na području Vlasenice.
Pred Sudom u Brčkom je za ratni zločin počinjen u tom gradu osuđena Monika Karan-Ilić, na četiri godine zatvora.
Teufika Ibrahimefendić iz nevladine organizacije “Viva žene” iz Tuzle kaže da su joj u sjećanju ostale riječi jednog bivšeg logoraša, koji je opisivao kako mu je Monika oduzela sliku kćerke, zaprijetivši mu da je nikada više neće vidjeti.
“Sjećam se da je opisao kao mladu djevojku i da ga je naročito potreslo to što je to radila jedna buduća majka i žena”, kaže Ibrahimefendić, dodajući kako je taj logoraš s puno detalja opisivao Moniku, okrutnost u njenom glasu, i kesu u koju je skupljala novac i zlato od zatvorenika.
Za ratne zločine počinjene u BiH sudilo se i Biljani Plavšić, bivšoj predsjednici Republike Srpske, koju je Haški tribunal nakon priznanja krivice 2003. osudio na 11 godina zatvora zbog učešća u kampanji progona i ubistva hiljada ljudi. Ona je u oktobru 2009. godine, nakon odsluženja dvije trećine kazne, puštena na slobodu.
