This post is also available in: English
Murat Tahirović, predsjednik “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”, kazao je da je Haški tribunal sudovima u regionu ostavio neprocjenjivu građu dokaznog materijala kako bi nastavili s procesuiranjem ratnih zločina. Presude Tribunala u Haagu on smatra i opomenom budućim generacijama.
“Najveći doprinos ostvarivanju pravde su osigurale žrtve koje su više puta svjedočile o teškim torturama koje su preživjele, na taj način ponovo ih proživljavajući, kako bi dovele do ovih rezultata. (…) Postavlja se pitanje da li su političari u regionu spremni pokloniti se žrtvama i doprinijeti zakonskom regulisanju njihovih prava, uključujući fondove za reparacije”, naveo je Tahirović.
On je istakao i da se u BiH i regionu još uvijek negiraju zločini i pravosnažne presude, pa čak i od članova Predsjedništva BiH, a najveća opasnost koja prijeti jeste rastuća retorika “fašizma”.
“Imamo opravdanu bojazan da će politika uticati na donošenje presuda i da je sljedeća faza izjednačavanje žrtve i počinioca”, rekao je Tahirović.
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata”, zadovoljna je radom Tribunala, ali je napomenula da odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o isplati nematerijalne štete nanesene kršenjem međunarodnog humanitarnog prava nikada nije ispoštovana.
Fikret Grabovica, predsjednik “Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva”, kazao je da je djelimično zadovoljan radom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), ali je veoma nezadovoljan radom Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Prema njemu, Haški sud je donio nekoliko presuda o teroriziranju, granatiranju i snajperisanju građana Sarajeva, dok Državni sud nije donio nijednu presudu počiniocima zločina nad oko 11 hiljada ubijenih Sarajlija.
Osvrnuvši se na rad Tribunala, Munevera Avdić iz Kotor-Varoši je navela kako nije dokazan genocid ni u jednoj općini osim u Srebrenici, a da se genocid, prema njenom mišljenju, “desio u cijeloj BiH nad bošnjačkim stanovništvom”.
Govoreći o samoubistvu Slobodana Praljka u haškoj sudnici krajem novembra ove godine, bivša logorašica iz “Vojnog” kod Mostara je izjavila da “sažalijeva sve one koji Praljka smatraju herojem”.
“Ja sam koliko toliko zadovoljna radom Haškom suda koji je kazao šta se dešavalo u BiH. Mi znamo da priča nije završena, pred nama su tužbe za naknadu nematerijalne štete, ali ja vjerujem u to da istina uvijek pobjeđuje”, rekla je Ćorić, apelujući na vlasti, žrtve i medije da se suzdrže od svega što je “fašističko”.
Mirsada Malagić, koja je više puta svjedočila u Haagu, smatra da je procesuiranje djelimično urađeno, ali i da se nada da će domaće pravosuđe nastaviti s radom kako bi okončalo taj posao.
Govoreći o domaćem pravosuđu, Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” nada se da će se u Sudu BiH, koji smatra političkim, zaposliti više stručnjaka.
“Nadam se da će se početi zapošljavati po znanju, a ne preporukama”, dodala je Subašić.
