Kekić je optužen da je 20. marta 2015., s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji, napustio BiH i otišao u Tursku, pa zatim u Siriju, gdje se priključio jedinici “Anwar al-Awlaki”, koja djeluje pri Islamskoj državi. U Siriji, kako stoji u optužnici, Kekić je bio do 2. oktobra 2015. godine.
Senad Dupovac, Kekićev branilac, rekao je da nema dokaza o postojanju jedinice “Anwar al-Awlaki” koju navodi Tužilaštvo BiH, te da je optužnica nepotpuna i “zasniva se na iskazu jedne osobe”.
Iznoseći završnu riječ, Dupovac je kazao da je od njegovog branjenika oduzet telefon, ali nije proveden kao dokaz jer u njemu nema selfieja i uspjeha s ratišta, što je obično slučaj s povratnicima iz Sirije.
“Ima i razgovora, ali su oni o kuhinji. Kekić govori svojoj supruzi koje je jelo kuhao u restoranu taj dan. Nema uniformi, samo bijela bluza”, istakao je tada branilac.
Tužiteljstvo BiH je do danas optužilo oko 20 osoba za kaznena djela u vezi s terorističkim aktivnostima i sudjelovanjem državljana BiH na stranim ratištima Sirije i Iraka. Slučaj Osmana Abdulaziza Kekića je bio prvi u kojem je prvostepena presuda bila oslobađajuća.
“Sve pravomoćne presude u navedenim predmetima su bile osuđujuće, a počinitelji su osuđeni na zatvorske kazne u ukupnom trajanju od oko 50 godina”, stoji u saopćenju Tužilaštva BiH.
