Iznoseći žalbu na presudu, tužiteljica Elvira Stanojlović rekla je da je prvostepeno vijeće pogrešno utvrdilo činjenično stanje kada je u junu ove godine oslobodilo Kekića krivice da je tokom 2015. godine ratovao u Siriji.
Prema njenim riječima, činjenicu da se Kekić borio na strani tzv. Islamske države (ISIL) prvostepeno Vijeće je cijenilo na osnovu dijela iskaza svjedoka koje smatra istinitim, ali ne dovoljno povjerljivim.
“Sud nije cijenio da kada strani državljani, u ovom slučaju iz BiH, dođu u Siriju da im nije ostavljena mogućnost da rade poslove koji su namjenjeni civilima”, istakla je tužiteljica.
Govoreći o ratovanju u inostrastvu, tužiteljica je navela da unutar BiH postoji mreža koja organizuje odlazak na ratište, ali i da postoji mreža koja pruža pomoć osobama kada dođu u Siriju.
„Dokazi Tužilaštva djeluju kao čvrst krug i zaključak je da optuženi otišao u Siriju da se bori na strani ISIL-a“, istakla je tužiteljica.
Kekić je prvpstepenom presudom oslobođen optužbi da je 20. marta 2015., s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji, u vozilu “citroën” napustio BiH preko graničnog prelaza Orašje, odakle je otišao prvo u Tursku, a zatim neutvrđenog dana u Siriju, gdje se priključio jedinici “Enver Awlaki“ koja djeluje pri Islamskoj državi, i gdje je ostao do 2. oktobra 2015.
Kekićev branilac Senad Dupovac je istakao da postojanje jedinice “Enver Alwaki” nisu utvrdili ni visokopozicionirani istražitelji.
„Nesporno je da je Kekić bio u Siriji, ali sami boravak tamo nije krivično djelo. To su potvrdili i svjedoci Odbrane koji su tamo bili, ali nisu ratovali, već radili druge poslove“, kaže Dupovac.
Branilac je rekao i da na bazi iskaza jednog svjedoka koji je čuo, a nije vidio, nema nikakvih elemenata za osuđujuću presudu.
„Tužilaštvo nije uspjelo dokazati ni da je Kekić bio u oružanim formacijama u Siriji niti da je bio na teritoriju koji kontroliše ISIL“, dodao je branilac.
Apelaciono vijeće će odluku o žalbi Tužilaštva donijeti naknadno.
