Stanišić i Simatović: Odgovorna JNA na čelu s Mladićem

Svjedok Optužbe Marko Miljanić, koji je bio komandant hrvatskih snaga koje su branile Škabrnju, prihvatio je tu sugestiju kao “vjerovatnu”.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Simatovićev branilac Vladimir Petrović citirao je zapis koji je Mladić, tada komandant Kninskog korpusa JNA, u svoju radnu bilježnicu unio 17. novembra 1991. godine, dan uoči napada na Škabrnju.

Kao jedan od zadataka, Mladić u bilježnici navodi: “Da prodrma oklopni bataljon ka Škabrnji i Nadinu, da to zbriše.”

“Kvalitetno očistiti rejon Nadin-Škabrnja”, glasila je direktiva koju je Mladić uputio svojim snagama.

Simatovićev branilac sugerisao je svjedoku da su “ta naređenja, na žalost, završila u tragediji u vašem selu, Škabrnji”.

“Vjerovatno, nisam siguran, ali vjerovatno”, odgovorio je Miljanić.

U jučerašnjem glavnom iskazu Miljanić je izjavio da su srpske snage u Škabrnji 18. i 19. novembra ubile 75 Hrvata, “pretežno civila”.

Kazao je da nije vidio ko je tačno počinio zločine nad civilima u Škabrnji, nego je to čuo od očevidaca. Ta Miljanićeva saznanja se, po njegovim riječima, poklapaju sa izvještajima JNA da su počinioci bili pripadnici krajiške Teritorijalne odbrane, “dobrovoljci iz Srbije” i milicija Krajine.

Po optužnici, snage koje su počinile zlodjela u Škabrnji bile su tada pod kontrolom Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, odnosno njenog šefa, prvooptuženog Jovice Stanišića, i operativca na terenu, drugooptuženog Simatovića.

U današnjem unakrsnom ispitivanju branilac Petrović je podsjetio svjedoka da je juče prvi put pomenuo pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) kao počinioce, iako je do sada nekoliko puta svjedočio u Haagu.

Na pitanje advokata da li je pogriješio, Miljanić je uzvratio: “Ne znam, nisam siguran.”

Simatovićev branilac je, za vrijeme ispitivanja, sugerisao da je napad na Škabrnju bio vojna nužnost zbog blizine zadarskog vojnog aerodroma Zemunik i puteva vitalnih za opstanak JNA, čije su kasarne u to vrijeme blokirale hrvatske snage.

Svjedok Miljanić to, međutim, nije prihvatao, tvrdeći, naprotiv, da je JNA granatirala Zadar i Škabrnju iako je hrvatske snage nisu izazivale.

Danas započeti iskaz, o napadu na Škabrnju, sljedeći svjedok Optužbe Luka Brkić nastaviće sutra.

Simatovića i Stanišića optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Prvooptuženi Stanišić ne prisustvuje sudenju u Haagu, zato što ga je Raspravno vijeće pustilo na privremenu slobodu do 27. septembra.