Sutra nastavak suđenja Stanišiću i Simatoviću

Poslije jednomjesečne ljetne pauze, sudije će sutra uvečer posredstvom video-veze saslušati iskaz zaštićenog svjedoka Optužbe koji je u prekookeanskoj zemlji. Prvooptuženi Stanišić neće se pojaviti u haškoj sudnici budući da je na privremenoj slobodi u Srbiji do 27. septembra. Odrekao se prava da prisustvuje suđenju a zastupaće ga advokati.

Stanišić je zatražio da, usljed bolesti, na privremenoj slobodi ostane sve dok tužioci ne zatraže izvođenje dokaza protiv njega. O tom zahtjevu sudije će odlučivati naknadno.

Prema nalazima ljekara u Haagu i Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije.

Drugooptuženi Simatović se sa privremene slobode, na koju je pušten 21. jula, vratio u sudski pritvor 16. avgusta.

Stanišić i Simatović su optuženi za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločin protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Na ponovljenom procesu Stanišiću i Simatoviću iskaz su, od početka 13. juna do danas, dala sedmorica svjedoka. To su bili: RFJ-153, Radoslav Maksić, John Wilson, RFJ-072, Vlado Vuković, RFJ-066 i zaštićeni svedok čiji pseudonim Sud nije saopštio.

Svi su svjedočili o ulozi Stanišića i Simatovića u formiranju, naoružavanju i zapovijedanju srpskim snagama koje su, po optužnici, počinile zločine 1991. i 1992. godine nad hrvatskim civilima u SAO (Srpskoj autonomnoj oblasti) Krajini.

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009. godine, Prvostepeno vijeće Haškog tribunala je 29. maja 2013. oslobodilo Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Međutim, Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. godine, nakon što su ih vlasti Srbije uhapsile poslije ubistva premijera Zorana Đinđića, obojicu optuženih je Sud više puta puštao na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove Odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Ponovljeni proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela. Optužen za zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj i genocid u BiH počinjene u periodu od 1991. do 1995. bio je tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, ali on je, prije kraja procesa, 2006. godine umro u sudskom pritvoru u Scheveningenu.

Generala Momčila Perišića, koji je bio načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, Apelaciono vijeće Tribunala pravosnažno je oslobodilo krivice, poništivši prvostepenu presudu kojom je bio proglašen krivim za zločine u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici i osuđen na 27 godina zatvora.

Pravosnažnu presudu po optužnici za zločine u Hrvatskoj i BiH počinjene u periodu od 1993. do 1995. čeka i Vojislav Šešelj, koga je Prvostepeno vijeće u martu prošle godine oslobodilo krivice. U to vrijeme, međutim, Šešelj nije bio zvaničnik vlade u Beogradu, nego lider opozicione Srpske radikalne stranke (SRS).