Članak

Zovko i ostali: Oslobođeni optužbe za ratni zločin počinjen u Čapljini

19. Jula 2017.11:07
Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine, Nikola Zovko, Petar Krndelj, Krešo Rajič i Ivica Čutura oslobođeni su optužbe da su počinili zločin nad bošnjačkim stanovništvom na području Čapljine.

This post is also available in: English (English)

U obrazloženju prvostepene presude, Vijeće je utvrdilo da Tužilaštvo BiH nije van svake razumne sumnje dokazalo navode iz optužnice, potvrdivši da je postojala akcija u Čeljevu 28. jula 1993. godine, te da su u njoj učestvovali pripadnici civilne i vojne policije.

“Ono što nije van svake razumne sumnje, utvrđeno je da su pripadnici civilne policije ubili trojicu Veledara. Takođe, iako je lično bio na akciji u Čeljevu, Tužilaštvo nije dokazalo da je optuženi Krndelj rukovodio ovom akcijom, jer se prije samog događaja priključuje združenoj jedinici u Mostaru”, objasnila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Prema optužnici, pripadnici Policijske stanice (PS) Čapljina, kojima je rukovodio Krndelj, i vojni policajci Hrvatskog vijeća obrane (HVO) učestvovali su u akciji na selo Čeljevo izvedenoj 28. jula 1993. godine, kada su ubijena tri civila – Nerman, Edin i Amel Veledar.

Krndelj, Zovko i Rajič su optuženi da nisu kaznili podređene civilne i vojne policajce koji su počinili ubistva.

Kada je u pitanju Zovko, u obrazloženju presude navedeno je da je bez sumnje utvrđeno da je optuženi bio zapovjednik policijske stanice u Čapljini, ali da nije bio upoznat sa akcijom na Čeljevu, već je za nju saznao tek sutradan.

“Kako nije dokazano da su pripadnici civilne policije počinili ubistva trojice Veledara na Čeljevu, Zovko ne može biti odgovoran za nekažnjavanje onih za koje nije utvrđeno da su počinili zločin. Isto obrazloženje se odnosi i na Krešu Rajiča, za kojeg niti jedan svjedok nije rekao da je imao bilo kakvu zapovjednu funkciju u Vojnoj policiji”, kazala je Kreho.

Dodala je i da za Rajiča niti jedan svjedok nije rekao da mu je bio nadređeni, ili da ga je bilo kada poslao na neki zadatak.

“Iz svih dokaza Vijeće nije moglo da utvrdi da je Rajič imao bilo kakvu zapovjednu funkciju u Vojnoj policiji, pa samim tim nije ni mogao da kazni bilo koga za bilo koje krivično djelo”, objasnila je predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Za tačku optužnice o prisilnom odvođenju Bošnjaka iz Veledarove Mahale u logor Gabela, Sudsko vijeće je zaključilo da nisu postojali elementi nasilnog odvođenja, te da su to potvrdili svi svjedoci.

“Strah za život komšija Bošnjaka je u tom trenutku bio itekako opravdan, naročito zbog onog što se tih dana događalo na tom prostoru. Čutura je dobrovoljno svoje komšije odveo do Gabele, misleći da su tamo na sigurnom, a svi svjedoci su potvrdili da ih Čutura na bilo koji način nije prisiljavao, već da je odlazak bio na dobrovoljnoj osnovi”, kazala je sutkinja Kreho.

Sudsko vijeće nije poklonilo vjeru iskazu Alaudina Veledara, koji je, kako se navodi u optužnici, nakon hapšenja na Čeljevskoj adi odveden u policijsku stanicu i premlaćen.

“Sudsko vijeće njemu neće pokloniti vjeru, jer osim njega svi svjedoci imaju drugačiji iskaz, gdje niko ne navodi da je Veledar u stanici policije bio premlaćen, ili da je jaukao od bolova”, napomenula je Kreho.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

Dragana Erjavec


This post is also available in: English (English)