Utorak, 8 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Iz tog razloga u Tužilaštvu u Haagu ističu da se treba odbiti zahtjev Mladićeve Obrane da njihov branjenik bude pušten iz pritvora na privremenu slobodu kako bi otišao na liječenje u Rusiju.

Kako se navodi u odgovoru tužilaca Petera McCloskeyja i Alana Tiegera, činjenica da je Mladić bio bjegunac 16 godina prije svog hapšenja “predstavlja značajan rizik da će odbiti da se vrati pred Tribunal ukoliko bude pušten”.

“Njegova duga historija kao bjegunca od pravde i ozbiljnost optužbi protiv njega predstavljaju povećan rizik da bi mogao pobjeći prije presude”, stoji u odgovoru tužilaca.

McCloskey i Tieger su također naveli da Mladić u haškom pritvoru dobiva “redovnu i adekvatnu zdravstvenu njegu”.

“Optuženi ima historiju mediciniskih oboljenja koja datiraju iz vremena dok je bio bjegunac, i sada prolazi kroz period povećanog rizika koji je neuobičajen za nekog njegovih godina. Međutim, njegovo stanje se dramatično popravilo otkako boravi u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija (UN). Optuženi i nezavisni eksperti su pohvalili njegov tretman”, smatraju tužioci.

Mladićeva Odbrana je prošlog mjeseca zatražila da optuženi bude pušten na privremeno liječenje u Rusiju zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, navodeći da je ta zemlja spremna dati garancije da će se on vratiti na poziv sudija.

Mladić je, kao komandant VRS-a, optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata koji je u šest opština imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanjem pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje mu je počelo 2012., a u pritvoru se nalazi od maja 2011. godine.

Presuda Mladiću očekuje se krajem godine.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.