Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Karadžić je proglašen krivim za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Presudom je utvrđeno da su u julu 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.

On je istom presudom oslobođen za genocid u drugih sedam opština, zbog čega se žalilo Tužilaštvo u Haagu, a žrtve izrazile ogorčenost. S druge strane, u nekim dijelovima BiH, pristalice Karadžića bile su ogorčene visinom kazne.

Karadžićevu odbranu da su zločini iz optužnice bili “izolovani slučajevi”, a da progon nesrba nije bio “politika” srpskog vodstva, sudije su odbacile, zaključivši da je bilo upravo suprotno, te da su “zlodjela bila sistematska i organizovana” i da je Karadžić za njih znao a nije ništa učinio da ih zaustavi ili spriječi.

Na ovu presudu u decembru 2016. pismenu žalbu je uložio Karadžić. U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 “suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća”, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim. Karadžić smatra, kako se navodi u podnesku, da je “pogrešan proces doveo do nefer ishoda”.

Karadžić je zatražio i da se odbaci žalba kojom su Haški tužioci tražili da mu kazna bude povećana na doživotnu i da bude proglašen krivim za genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina 1992. godine.

Usmeno izlaganje žalbi će biti zakazano naknadno.

Karadžić se u pritvoru nalazi od 21. jula 2008., kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.

Suđenje mu je počelo je u oktobru 2009. godine.

On je Haškom presudom označen kao ključni učesnik u zločinačkom poduhvatu prema nesrpskom stanovništvu, zajedno s komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, kojem Tribunal sudi za iste zločine. Mladićeva je prvostepena presuda preliminarno najavljena za novembar ove godine.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.