Članak

Niko nije kriv što je advokat radio pod zabranom

12. Decembra 2016.11:18
Rupe u zakonima i statutima koji se tiču advokature, neetički postupci branilaca te “‘kuršlus’ u sistemu za upravljanje predmetima” neki su od mogućih razloga zašto advokati mogu zastupati dok imaju privremenu zabranu rada.

Iako je bio pod zabranom bavljenja advokaturom, Bajro Čilić je od marta do septembra na Sudu BiH branio u dva predmeta ratnog zločina.

Razlog zašto je to Sud BiH dozvolio jeste što nije bio obaviješten. Ko je trebao obavijestiti Sud BiH pitanje je koje je rezultiralo nizom različitih mišljenja, ali i pokazateljem da to nije ničim regulisano.

Neki advokati smatraju da je sam Čilić, u skladu sa etičkim kodeksom, trebao obavijestiti svoje klijente i sudove u kojima postupa da nije u mogućnosti baviti se advokaturom. Čilić se s tim ne slaže, ističući da nije bio dužan ikoga obavještavati.

U Regionalnoj advokatskoj komori, koja je izrekla privremenu zabranu, kazali su da su o tome obavijestili Čilića, kao i Federalnu komoru, koja je obavijestila Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) putem Sistema za upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima (CMS), te neke nižerangirane sudove.

U VSTV-u BiH su rekli da nisu obaviješteni i da “nemaju nadležnosti u vezi sa izvršenjem odluka nadležnih tijela advokatskih komora”.

S druge strane, u Ministarstvu pravde BiH su kazali da nijedna odredba zakona, statuta i pravilnika ne govori o tome ko treba obavijestiti sudove u kojima postupa advokat sa izrečenom zabranom.

“Očigledno se radi o materiji koja nije dovoljno regulirana i istoj bi se što prije trebala posvetiti pozornost”, naveli su u državnom ministarstvu pravde.

Nije se smjelo prešutjeti

Sud BiH je 12. oktobra ove godine od Regionalne advokatske komore Sarajevo dobio odluku Disciplinskog suda o “suspenziji” Bajre Čilića. Odluka o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti Čiliću je izrečena zbog neplaćanja članarine Regionalnoj advokatskoj komori. U vrijeme kada je obaviješten Sud BiH, odluka donesena protiv Čilića je bila istekla.

U međuvremenu, Čilić je, pod zabranom, branio u dva predmeta ratnog zločina u Sudu BiH. Dvojica njegovih kolega koji su angažovani na istom predmetu tvrde da su bili iznenađeni kada su na suđenju saznali za ovu situaciju.

“Komora je obavijestila VSTV i sam advokat je bio dužan da obavijesti sud. On je dužan da kaže kada dođe u takvu situaciju. Prema našem kodeksu, to nikako nije smjelo da se prešuti”, rekao je advokat Fahrudin Ibrišimović.

Mirza Telalović, predsjednik Regionalne advokatske komore Tuzla, kazao je da je advokat, prema etičkom kodeksu, dužan reći svojim klijentima da nije u mogućnosti postupati iz tog i tog razloga.

Sličnog mišljenja su i advokati Razija Huseinagić iz Zenice i Rizo Tvrtković iz Mostara. Advokatica Vasvija Vidović ponašanje Čilića smatra “teškim prekršajem”.

“Ako je on primio rješenje kojim mu se izriče zabrana, onda je morao obavijestiti svoje klijente. Ako to nije uradio, to je teški advokatski prekršaj. Izrečena mu je zabrana rada, drugim riječima, radio je ilegalno jer nije bio ovlašten”, rekla je Vidović.

Čilić tvrdi da nije bio dužan ikoga obavještavati, naglašavajući da je Regionalna advokatska komora putem Federalne komore obavijestila VSTV.

“Jedno je važno – ako nekoga suspendiraš, istovremeno ti si tim aktom dužan odrediti ko će mu voditi poslove. U mom slučaju to nisu uradili i Bajri Čiliću su bile svezane ruke. Morao sam da se odazovem pozivu Suda BiH i radim morajuće poslove. Ja sam postavljeni branilac, branilac po službenoj dužnosti, što je na obrazu Suda BiH”, kazao je Čilić.

Pošto Čilić nije obavijestio ni svog branjenika u dva predmeta, ovaj ga je odlučio zamijeniti. Sudsko vijeće je odlučilo da u tim predmetima neće ponovno izvoditi dokaze.

Ne može se predvidjeti

Uz to, Sud BiH je naložio Tužilaštvu BiH da ispita sve radnje za eventualno pokretanje krivične odgovornosti za ovu situaciju. Da li je nešto urađeno u vezi s tim u Tužilaštvu BiH nismo mogli saznati.

U Federalnoj advokatskoj komori su rekli da su VSTV obavijestili preko CMS-a. Generalni sekretar Komore, Nina Kafedžić je istakla da je došlo do “‘kuršlusa’ između CMS-a i sudova”.

U Ministarstvu pravde BiH su kazali da, prema statutu i disciplinskom pravilniku advokatske komore, o zabrani obavljanja djelatnosti treba da budu obaviješteni federalno i kantonalno ministarstvo pravde i Federalna advokatska komora, ali nije naznačeno da li oni trebaju obavještavati sudove.

U entitetskom i kantonalnom ministarstvu pravde rekli su da nisu obaviješteni o zabrani obavljanja dužnosti za Čilića.

Mustafa Bračković, predsjednik Upravnog odbora Regionalne advokatske komore, smatra da se trebaju dopuniti pravilnici u pogledu obavještavanja sudova o disciplinskim odlukama komora.

“Pazite, život zakon piše. Ne možete vi sve moguće situacije predvidjeti i normirati. U trenutku kada pišete statut, ne možete imati toliko mašte da predvidite sve moguće situacije, ali evo kada ovaj problem izlažete – to je sugestija da o tom pitanju akti treba da se dopune”, kazao je Bračković.

Situacija s Čilićem nije jedina u Sudu BiH. Advokat Zlatko Milović, iako je bio izbrisan s liste advokata, pet mjeseci je zastupao optuženog u predmetu ratnog zločina.

Džana Brkanić