Članak

Maksimović i drugi: Svjedoci čuli za ubistva Bošnjaka

31. Oktobra 2016.15:29
Svjedoci Tužilaštva BiH posvjedočili da su čuli da je ugljevička policija bila u zvorničkom selu Lokanj sredinom jula 1992. godine kada je zarobljena i kasnije ubijena grupa Bošnjaka iz Teočaka.

Svjedok Milan Marinković kazao je da je bio na liniji kod sela Lokanj kad je došao jedan vojnik i pitao ih šta su radili jer je nedaleko utabana staza kao da je “prošlo 100 ljudi”.

“Otišao sam tu i našao sam jednu maramu i flašicu… ‘Neko je vikao: Nemojte ići, u okruženju ste!'… Poslije možda još jedno 20 minuta došli su ljudi u uniformama i kazali da su policija, kasnije sam čuo da su bili iz Ugljevika”, ispričao je Marinković.

On je dodao da se začula jaka paljba i da je odveo policajce do linije na lokalitetu Karaula, gdje su tri vojnika bila mrtva. Poslije su otišli do lokaliteta na kojem su, kako je Marinković čuo, bili “zarobljeni muslimani” iz Teočaka.

Svjedok je rekao da je otišao kući, jer su rovovi bili napušteni. Prema njegovim riječima, poslije je čuo od optuženog Slavka Perića da je zarobljene u domu kulture ispitivao izvjesni Vinko Lazić.

Nakon što ga je tužiteljica Dika Omerović podsjetila na raniji iskaz, Marinković je potvrdio da je čuo da je policijom iz Ugljevika komandovao Goran Maksimović. Odgovarajući na pitanja Odbrana, svjedok je precizirao da je informacije za Perića i Maksimovića čuo nakon više godina.

Marinković je čuo i da je Slavko Perić bio na straži na Karauli.

Svjedok Dujo Marinković, kao i njegov sin Milan koji je prvi svjedočio, je čuo da je tog dana Mile Vujević odvezao jednog ranjenog vojnika u bolnicu.

Maksimović, Perić i Vujević su optuženi sa Ljiljanom Mitrovićem, Vukašinom Draškovićem, Gojkom Stevanovićem, Rajom Lazarevićem i Mićom Manojlovićem za učešće u napadu u kojem je sredinom jula 1992. na području Lokanja ubijeno 67 civila bošnjačke nacionalnosti.

Maksimović je prema optužnici bio komandir interventne jedinice policije iz Ugljevika a Mitrović njegov zamjenik. Perić je optužen kao komandir čete a ostali optuženi kao pripadnici Lokanjske čete Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

Svjedok Dujo Marinković je kazao da je, nakon što je čuo da “neki kroz šumu hodaju”, otišao da vidi sina na liniji. Na tom području, kako je rekao, vidio je policiju, za koju je kasnije čuo da su iz Ugljevika.

“Za ove što su pohapšeni, nemam blage veze. Samo sam čuo da su negdje odvedeni i pobijeni, ti iz Teočaka, kažu muslimani”, naveo je Marinković.

Tužiteljica Omerović ga je podsjetila da je u ranijem iskazu rekao da je čuo da je ubistva vršila policija iz Ugljevika. Svjedok je kazao: “Ja to nisam vidio, to pričaju”.

Kao svjedok Tužilaštva saslušan je i Dragan Simić, koji je ispričao kako je sredinom jula 1992. godine autobusom dovezao tri vojna policajca iz Zvornika u selo Lokanj.

“Zaustavili smo se pred domom kulture. Vidio sam narod, žene, civile… Vojni policajci su doveli dvije do tri žene, dvoje do troje djece i jednog muškarca”, rekao je Simić.

On je dodao da ih je dovezao u Zvornik, da li u Karakaj ili sam grad, nije siguran.

“Poslije pet do šest dana, čuo sam u kasarni da je neka grupa ljudi koja je trebalo da krene iz Teočaka prema Tuzli…, ne znam da su ti ljudi pobijeni”, kazao je svjedok.

Suđenje se nastavlja 28. novembra.

Marija Taušan