Ninković i ostali: Krizni štab nije položio ispit

Milenko Gligorić, nekadašnji član i portparol Kriznog štaba Doboja, rekao je da je 3. maja 1992. godine imenovan za direktora Radija Doboj, te da je odluku o tome potpisao predsjednik Kriznog štaba Borislav Paravac. Dodao je da su “svi bili potčinjeni” predsjedniku Srpske demokratske stranke (SDS) Milanu Ninkoviću, koji je bio najveći “autoritet”.

Prva “oficijelna” i proširena sjednica Kriznog štaba je, prema svjedokovim riječima, održana 3. maja, “kada su vojne strukture iz Lipca zaposjele objekte u Doboju”. Gligorić je pojasnio da “proširena” sjednica znači da su tu bili predstavnici i vojske i policije.

“Ispred policije bio je Andrija Bjelošević, bio je i Milan Savić”, kazao je svjedok.

Rekao je i da je bilo 14 članova Kriznog štaba, od kojih je neke i nabrojao. Sve sjednice Kriznog štaba, naveo je, pripremali su Borislav Paravac i Milan Ninković. Prema njegovim riječima, ostali članovi nisu učestvovali na sastancima sa organima bezbjednosti, niti ih je iko zvao na sastanke na kojim je bila vojska.

Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od početka maja 1992. do kraja 1993. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.

Optuženima su na teret stavljeni napadi vojske, policije i paravojnih formacija, prilikom kojih su civili ubijani i zarobljavani te odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Doboja i Teslića.

Optuženi Paravac je u to vrijeme bio predsjednik, a Ninković član Kriznog štaba općine Doboj, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, dok je Savić bio njegov zamjenik.

Svjedok Gligorić se prisjetio da je prije 3. maja prisustvovao sjednici Kriznog štaba u selu Lipac (općina Doboj), gdje je “glavnu riječ vodila politika SDS-a”.

“Na osnovu procjene opasnosti vojske, donesena je odluka da se zauzmu infrastrukturni objekti u gradu”, kazao je Gligorić.

On je posvjedočio da se u grad ušlo bez otpora, ali da je teže bilo izgraditi javni red i mir. Stiglo je puno izbjeglica, te su se, kako je rekao, pojavila maltretiranja ljudi.

Svjedok je naveo da je 3. maja dobio instrukciju da pokrenu radio stanicu. Kako je istakao, od Kriznog štaba su dobivali saopštenja “za život, rad i funkcionisanje”, te da nisu bili ovlašteni da mijenjaju niti jedno slovo.

Dodao je i da je bilo saopštenja iz CSB Doboj u vezi sa pojačanjem javnog reda i mira.

Gligorić je istakao dva saopštenja – da svi građani vrate oružje, te o potpisivanju lojalnosti Kriznom štabu i vlasti.

Na pitanje Tužilaštva da li je bilo hapšenja, svjedok je odgovorio se to brzo pročulo po gradu.

On je istakao da je brat Milana Savića tragično izgubio život štiteći nesprske stanovnike u Doboju, te da je on lično na njegovoj sahrani kazao da je izgubio život od “srpske kriminalne bande”, što je “u to vrijeme bilo više nego opasno izgovoriti”.

Gligorić je naglasio da Krizni štab i politika nisu položili ispit, te da su organi bezbjednosti morali pojačati javni red i mir.

Na pitanje Odbrane optuženog Ninkovića da li su podnošeni izvještaji Kriznom štabu o stanju bezbjednosti, svjedok je odgovorio da se ne sjeća. Rekao je i da mu nije poznato da je Ninković tražio da se situacija javnog reda stabilizuje.

Unakrsno ispitivanje svjedoka nastavit će se 30. augusta.