Subota, 20 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sud u Haagu odbio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića da bude pušten na privremenu slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu njegovom mlađem bratu.

Theodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale – institucije osnovane da završi rad Haškog tribunala – odbio je Karadžićev zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu, kazavši da za to nisu ispunjeni uslovi.

U odluci je Meron naveo da je Karadžić u zahtjevu izrazio namjeru da živi na području Republike Srpske, a da je garancije da optuženi neće pobjeći poslala samo Srbija, a ne Republika Srpska ili BiH.

“Rizik odobravanja privremene slobode je veći u slučajevima kada je donesena prvostepena presuda, u odnosu na period kada je suđenje tek u toku. Karadžić je već osuđen na 40 godina i ostaje mu još dugo vremena da odsluži kaznu ukoliko presuda bude potvrđena. Takva situacija predstavlja veliki poticaj za bjekstvo”, stoji u Meronovoj odluci.

Uz to, kako je naveo Meron, činjenica da je Karadžić bio u bjekstvu preko deset godina također je uzeta u obzir pri donošenju odluke.

Karadžić je također 22. aprila zatražio od Suda u Haagu da bude pušten na privremenu slobodu, sve dok se ne odluči o žalbi koju će on uložiti na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora. Sudija Meron je odbio ovaj zahtjev iz istih razloga.

Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena