Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Po optužnici koja Mladića tereti za progon nesrpskog stanovništva širom Bosne i Hercegovine, Prijedor je jedna od šest opština u kojima je taj progon imao razmjere genocida.

Kijac je nastavio da odgovara na pitanja tužioca Arthura Traldija, u unakrsnom ispitivanju koje je krajem oktobra bilo prekinuto zbog iznenadne smrti drugog svjedoka Odbrane.

Na sugestiju tužioca da je znao za teške zločine koje su nad Muslimanima i Hrvatima u Prijedoru počinile srpske snage, Kijac je odgovorio:

“Mi kao služba nismo imali takvih saznanja i nismo istraživali ratne zločine.”

Odgovarajući na pitanje da li je znao da su srpske snage u ljeto 1992. držale muslimanske i hrvatske civile u “kriminalnim uslovima” u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, Kijac je kazao da je tada bio načelnik sarajevskog centra SNB-a i da “nije imao informacije o događajima u Prijedoru”.

Zastupnik Optužbe predočio je potom zapisnik sa sastanka iz jula 1992. kojem je Kijac prisustvovao. Na tom sastanku je rečeno da se Muslimani odvode u logore u kojima nema hrane, a uslovi su protivni međunarodnim konvencijama.

“Ne znam da li su bili logori ili sabirni centri, nisam bio tamo… Mi se nismo ništa pitali, naša nadležnost nisu bili logori”, prokomentarisao je Kijac.

Na insistiranje tužioca i sudija da kaže da li je znao za nehumane uslove u logorima, svjedok je rekao: “Generalno da, znao sam da postoje sabirni centri, sve ostalo nije dopiralo do mene.”

Mladić je optužen i za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Dokazni postupak Odbrane na haškom procesu protiv generala Mladića biće nastavljen sutra, 12. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.