Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Zbog obimne materijalne dokumentacije, tužiteljica Zorica Đurđević nije obrazlagala sadržaj ovih dokumenata.

Odbrane Mustafe Đelilovića i Halida Čovića su prigovorile da medicinska dokumentacija tokom suđenja nije predočavana svjedocima na koje se odnosi.

“Svjedok Goran Golub je svjedočio pred ovim Sudom, a nije mu pokazan ovaj dokument”, kazala je Edina Rešidović, braniteljica optuženog Đelilovića, komentarišući jedan od dokaza Tužilaštva.

Od 63 dokaza koje je Tužilaštvo uložio, dio se odnosi i na aktivnosti Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK).

Tužilaštvo ni ove dokaze nije obrazlagalo, a Odbrane su prigovorile da dokumenti nisu pokazivani relevantnim svjedocima.

“Radi se o organizaciji koja nije dužna svjedočiti ni pred jednim sudom, već svoja zapažanja dostavlja nadležnim vlastima. Pošto smo imali ovdje nadležne vlasti, tužilac je propustio da sa njima razgovara o sadržaju ovih dokumenata”, pojasnila je Rešidović.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, sudi se Mustafi Ðeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići, predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva ove opštine.

Hujić je optužen kao upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne i policijske vlasti.

Ulaganje dokaza Tužilaštva prekinuto je zbog obaveza Sudskog vijeća, a nastavit će se 12. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona