Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Zbog obimne materijalne dokumentacije, tužiteljica Zorica Đurđević nije obrazlagala sadržaj ovih dokumenata.

Odbrane Mustafe Đelilovića i Halida Čovića su prigovorile da medicinska dokumentacija tokom suđenja nije predočavana svjedocima na koje se odnosi.

“Svjedok Goran Golub je svjedočio pred ovim Sudom, a nije mu pokazan ovaj dokument”, kazala je Edina Rešidović, braniteljica optuženog Đelilovića, komentarišući jedan od dokaza Tužilaštva.

Od 63 dokaza koje je Tužilaštvo uložio, dio se odnosi i na aktivnosti Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK).

Tužilaštvo ni ove dokaze nije obrazlagalo, a Odbrane su prigovorile da dokumenti nisu pokazivani relevantnim svjedocima.

“Radi se o organizaciji koja nije dužna svjedočiti ni pred jednim sudom, već svoja zapažanja dostavlja nadležnim vlastima. Pošto smo imali ovdje nadležne vlasti, tužilac je propustio da sa njima razgovara o sadržaju ovih dokumenata”, pojasnila je Rešidović.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, sudi se Mustafi Ðeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići, predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva ove opštine.

Hujić je optužen kao upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne i policijske vlasti.

Ulaganje dokaza Tužilaštva prekinuto je zbog obaveza Sudskog vijeća, a nastavit će se 12. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija