Srijeda, 6 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branioci su u zahtjevu precizirali da je Pandurević, koji se dobrovoljno predao u martu 2005., do kraja januara ove godine odslužio “75 odsto” kazne.

Oni podsjećaju da je Pandurević svoju rehabilitaciju izrazio pred sudijama krajem decembra 2013., kada je osudio počinjene zločine i izvinio se žrtivama i njihovim porodicama.

Odbrana je ukazala i na Pandurevićevo “primjerno” ponašanje tokom boravka u sudskom pritvoru, kao i na činjenicu da je do sada praksa Tribunala bila da prijevremeno oslobađa sve osuđene koji su odlužili dvije trećine kazne.

O Pandurevićevom zahtjevu odlučiće predsjednik Tribunala Theodor Meron.

Pandureviću, koji je u ljeto 1995. bio komandant Zvorničke brigade VRS-a, Žalbeno vijeće je 30. januara potvrdilo prvostepenu kaznu, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, istrebljenja i progona Muslimana iz Srebrenice u danima pošto je VRS 11. jula zauzela enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a.

Istom presudom je žalbeno veće proglasilo potpukovnike Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid počinjen nad srebreničkim Muslimanima i izreklo im kaznu doživotnog zatvora.

To je prva pravosnažna presuda za počinjenje genocida u Srebrenici u istoriji suda.

Bezbjednosnom oficiru VRS-a Dragi Nikoliću potvrđena je prvostepena kazna od 35 godina zatvora zbog pomaganja podržavanja srebreničkog genocida, dok je članu Glavnog štaba te vojske Radivoju Miletiću sa 19 na 18 godina umanjena kazna za ubistva, progon i prisilno premještanje Muslimana iz Srebrenice.

Najčitanije
Saznajte više
Sudska praksa u BiH postaje prepreka javnosti da bude informisana
Sudska praksa u predmetima klevete protiv novinara, te praksa izbjegavanja odgovaranja na njihove zahtjeve ograničava pravo javnosti da bude informisana, poručeno je na okruglom stolu Centra za istraživačko novinarstvo i Detektora.
Konferencija o ulozi medija u procesu tranzicijske pravde: Konteksti različiti, problemi isti
Problemi medija u procesu tranzicijske pravde su isti, unatoč različitim kontekstima, poručeno je na panelu "Mediji i tranzicijska pravda u regiji" kojeg su povodom Svjetskog dana slobode medija održali Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Pro Peace u BiH.