Utorak, 7 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Zijad Žigić ispričao je kako je na početku rata mobilisan u Prvoj tuzlanskoj jedinici Armije BiH (ABiH) i da se u januaru 1994. godine iz logora Batković dobrovoljno prijavio u Deseti diverzantski odred VRS-a.

“U Odredu, gdje sam bio komandir jedne grupe, ostao sam do kraja rata. Do tada smo imali skoro 90 ljudi”, rekao je svjedok, istaknuvši kako je nacionalni sastav Desetog diverzantskog odreda bio raznolik.

Žigić je kazao da je komandir njegovog voda, čije je sjedište bilo u Bijeljini, bio Franc Kos, dok je komandant Desetog diverzantskog odreda bio Milorad Pelemiš zvani Mišo.

On je naveo da su pripadnici Odreda redovno primali plate, ali i “nagrade za svaku akciju – barem jednom mjesečno od Generalštaba”.

Govoreći o optuženom Aleksandru Cvetkoviću, svjedok je rekao kako zna da je on bio vozač, te da je svim pripadnicima dostavljao odjeću, hranu i ogrjev.

“Aco je bio je šofer. Skoro uvijek je bio odsutan. Tokom cijele godine je dovozio drva… Znam i da vozači nikada nisu imali naoružanje, jer nisu išli na linije borbenih dejstava”, istakao je Žigić.

Aleksandar Cvetković tereti se da je, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda, u julu 1995. učestvovao u ubistvima 900 Bošnjaka počinjenim na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Sud BiH je za ovaj zločin osudio Franca Kosa na 35 godina zatvora.

Zijad Žigić je izjavio da lično nije učestvovao u akciji na Srebrenicu u julu 1995. godine, jer je tada “s pola voda” bio u Modriči. O ubistvima Srebreničana je kazao da je prvi put čuo na televiziji, od svog saborca Dražena Erdemovića.

“Diverzanti nisu pričali o akcijama. Zbog toga su imali velike plate”, istakao je Žigić.

Erdemović je pred Tribunalom priznao krivicu za zločin na Branjevu, sklopivši nagodbu s tužiocima, nakon čega je osuđen na pet godina zatvora.

Drugi svjedok na današnjem ročištu bio je Momir Ostojić, koji je također rekao kako je Cvetković bio vozač u Desetom diverzantskom odredu, te je najčešće dovozio hranu i drva svim pripadnicima Odreda.

U korist Cvetkovićeve Odbrane svjedočio je i Veselin Došić, koji je bio pripadnik Desetog diverzantskog odreda, voda koji je imao sjedište u Vlasenici.

Kazao je da Cvetkovića poznaje kao vozača u Odredu, te da zna kako je on nekoliko puta vozio vojnike na zadatak, ali da nikada nije učestvovao u akcijama.

Došić je rekao kako je u julu 1995. godine bio u bolnici, te da se u jedinicu vratio tek krajem mjeseca.

“Sjećam se da sam viđao Aleksandra i da su ga svi zezali oko neke krmače teške 400 kilograma”, napomenuo je svjedok.

“Bilo je priče o tome… A da li se pričalo o ubistvu 1.200 ljudi?“, upitao je tužilac Dubravko Čampara, na što je svjedok odgovorio kako priče o ubistvima tada nije čuo.

Tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac je svjedoku predočio naredbu Desetom diverzantskom odredu da učestvuje u napadu na Srebrenicu, gdje su navedena imena vojnika koji su određeni za tu akciju.

“Među tim imenima je i ime Zorana Stupara, za kojeg ste također rekli da je bio vozač”, kazao je Čampara te je dodao kako je na tom spisku Stupar obilježen kao vojnik, dodavši kako su i “vozači kao vojnici išli u akciju”.

Svjedok je ponovio da vozači nisu išli u borbe.

Suđenje se nastavlja u utorak, 20. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Osuđeni nisu izdržali kazne ni 34 godine nakon ubistva porodice Klapuh
Ferid Klapuh godinama pokušava da dođe do pravde za ubistvo članova njegove porodice, a Državno tužilaštvo ga obavještava da neće provoditi istragu pozivajući se na raniju pravosnažnu presudu u Crnoj Gori, dok pravni stručnjaci ukazuju na mogućnosti za eventualno prenošenje predmeta i pokretanje postupka u Bosni i Hercegovini,
U Sanskom Mostu obilježavanje zločina koje ne poziva na mržnju
Prigodnim programom i polaganjem cvijeća, u Sanskom Mostu će sutra biti obilježene 34 godine od zločina u kojem su preminuli logoraši prilikom prevoženja iz sportske dvorane “Krings“ i “Betonirke“ prema logoru “Manjača“.
Više od 30 nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo izvještaje o imovini
Ponovno raspisan tender za izgradnju spomenika žrtvama ratnog silovanja
Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika Narodne skupštine RS-a