Subota, 8 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužilac Alan Tieger je kazao da, suprotno Karadžićevoj tvrdnji u završnoj riječi da nije uveo ratno stanje u Republiku Srpsku kako bi osigurao normalan život civilima, nego da je optuženi to uradio kako se “protjerni nesrbi ne bi mogli vratiti”.

“Karadžić je rekao da uz vanjske granice BiH ka Srbiji i Republici Srpskoj Krajini, treba osigurati interne granice kojima će Srbi biti odvojeni od Bošnjaka i Hrvata. Te granice bi spriječile povratak i osigurale da se zadrži novonastala demografska situacija”, pojasnio je Tieger.

Prema riječima tužioca, Karadžić je smatrao da je bolje da se ne proglasi ratno stanje jer su “aktivnosti civilnih vlasti – naprimjer, preseljenje stanovništva – dugotrajne, dok se od aktivnosti vojske nakon ratova često odustaje”.

Bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Radovana Karadžića haški tužioci terete za progon Bošnjaka i Hrvata sa teritorija pod srpskom kontrolom, koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida.

Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Nakon pet godina suđenja, prošle sedmice su iznesene završne riječi – Haško tužilaštvo zatražilo je da Karadžić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora, dok je Odbrana kazala da bi jedina pravedna presuda bila oslobađajuća. 

Govoreći o genocidnoj namjeri Karadžića, tužilac Tieger je istakao da kombinovana djela ubijanja, prisilnog preseljenja i drugih zločina jasno upućuju na namjeru da se uništi zajednica bosanskih muslimana.

“Kada se ubiju hiljade i traumatizira i zatvori još na hiljade ljudi, kada se uništi većina njihovih domova i sakralnih objekata, a ostali se rasprše po svijetu, namjera da se uništi ta zajednica slijedi nepobitno iz tih djela”, rekao je tužilac.

Tieger je kazao da je Karadžićeva odbrana od optužbi za genocid u Srebrenici bila nejasna.

“Karadžić pokušava da opstruira, pogrešno karakterizira i predstavi gomilu dokaza tako što iznosi opće i nepotpune generalizacije i izmišljotine, koje mu služe da izmisli novu realnost. Ovo nisu neuspjeli pokušaji neobrazovanog čovjeka, već onoga koji pokušava da sakrije istinu”, rekao je tužilac.

Nakon Tiegera, Karadžić će se osvrnuti na završnu riječ Optužbe.

Najčitanije
Saznajte više
Državno tužilaštvo treba preuzeti predmet povezan s Memorijalnim centrom Srebrenica
Dok se u Srebrenici nastavljaju saslušavati sadašnji i bivši saradnici Memorijalnog centra, sagovornici Detektora smatraju da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
Filmovi o BiH, Ukrajini i Ruandi na ovogodišnjem SFF-u
Na 32. izdanju Sarajevo Film Festivalu (SFF) svjetsku premijeru imat će animirani kratki dokumentarni film “Fahrudin” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica – o Fahrudinu Muminoviću, dok će u programu Suočavanje s prošlošću biti prikazan film “Identitet” koji govori o djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja - osobama koje su proživjele diskriminaciju, stigmu, traumu.
CIK podigao prag tolerancije za zloupotrebe predizborne kampanje