Materijalni dokazi protiv Cvetkovića

Tužilac Dubravko Čampara je pročitao izjavu Radovana Karadžića sa Skupštine Srpske RBiH održane 25. februara 1992., u kojoj je naveo da srpski narod treba težiti onome što je imao za vrijeme Nemanjića, te da se u potpunosti razdvoji od drugih dviju nacionalnih skupina u BiH.

Tužilaštvo smatra da je ovaj dokaz relevantan, jer je Cvetković optužen za djelo genocida, dok je Odbrana ocijenila da je stenogram nerelevantan s obzirom da optuženi nije prisustvovao ovom događaju.

Karadžiću se sudi u Haagu za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u sedam općina imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje “plavih šljemova” Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Tužilaštvo BiH tereti Cvetkovića, nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), za učešće u ubistvima najmanje 900 Srebreničana počinjenim 16. jula 1995. na poljoprivrednom dobru Branjevo. 

Odbrana je uložila i prigovor na relevantnost Izvještaja Prve bratunačke brigade o enklavama Srebrenica, Žepa i Goražde, kao i na direktive Drinskog korpusa o zabrani uvoza hrane u Srebrenicu.

S obzirom da je optuženi bio član VRS-a, Tužilaštvo smatra relevantnima ove dokaze, u kojima je kao cilj, između ostalog, navedeno da “treba zagorčati život neprijatelju”.

Petko Pavlović, branilac optuženog Cvetkovića, uložio je i prigovor na uvrštavanje Cvetkovićeve izjave date 2005. istražiteljima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

“Izjava je uzeta od osumnjičenog bez prisustva advokata i uz pritisak”, kazao je Pavlović.

Tužilac Čampara je rekao da, po pravilima MKSJ-a, istražitelji mogu osumnjičenog ispitati bez prisustva advokata samo ako se on branioca lično odrekao.

U spis je Tužilaštvo uložilo i preko 50 nespornih dokaza.

Vijeće će odluku o spornim dokazima saopćiti na narednom ročištu, zakazanom za 11. mart.