Nedjelja, 14 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je zatražio od Sudskog vijeća Haškog tribunala da, nakon saslušanja posljednjeg svjedoka, odobri jednogodišnju pauzu za pripremu završnih riječi.

Suđenje Karadžiću će se nastaviti naredne sedmice, kada će svjedočiti posljednji najavljeni svjedok Odbrane. Nakon toga, Sudsko vijeće će donijeti nekoliko odluka o predloženim dokazima, nakon čega će biti zakazan termin iznošenja završnih riječi. 

Karadžić je rekao da je Haški tribunal u jedinom predmetu koji je “približne složenosti” kao njegov dozvolio Odbranama šestorice bivših lidera Herceg-Bosne – Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića – devet mjeseci za pripremu završnih riječi. 

“U predmetu ‘Prlić’, težina posla se mogla podijeliti između šest optuženika, njihovih advokata i pomoćnika. U slučaju doktora Karadžića, on sam nosi sav teret pripreme završnog izlaganja”, navodi se u podnesku. 

Karadžić je istakao i da će u pripremi za završnu riječ morati proći kroz 48.000 stranica transkripta sa suđenja, 11.000 dokaza i 2.300 utvrđenih činjenica, kao i iskaze 600 svjedoka. 

“On zatim mora da analizira složene optužbe protiv sebe, koje uključuju 11 tačaka, četiri različita udružena zločinačka poduhvata, 259 incidenata i nebrojeno mnogo ubistava, nanošenja boli, uništenja svojine i prinudnih preseljenja. Konačno, on mora da sastavi jasan završni podnesak u ograničenom broju riječi”, navodi se u podnesku. 

Karadžiću se sudi za genocid u Srebrenici i u još sedam općina u BiH, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. 

Suđenje mu je počelo 2009. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Šta trebate znati o prvom izvještaju o dezinformacijama i mladima na Balkanu?
Prvi izvještaj Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i British Councila o dezinformacijama na Balkanu otkriva da mladi rijetko provjeravaju činjenice i da se, zbog preopterećenosti informacijama, oslanjaju na praktične “signale vjerodostojnosti”.
Presuda u korist Detektora: MUP HNK-a treba preispitati odluku za dostavljanje dokumentacije iz disciplinskih postupaka
Kantonalni sud u Mostaru je nakon tri godine donio presudu u korist Detektora i naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) da preispita svoju odluku u vezi s dostavljanjem disciplinskih tužbi i odluka protiv policajaca. Ovo je treća presuda u korist Detektora.
Predmet protiv Aleksandra Knjeginjića prenesen Tužilaštvu u Prijedoru