Članak

Nestanak Muslimana, istina ili ne

16. Decembra 2013.00:00
Optuženi Radovan Karadžić u Haškom tribunalu pokušao je pobiti izjavu jednog od svjedoka Tužilaštva da je politika vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH bila “da se trećina Muslimana ubije, trećina pokrsti u pravoslavlje, a trećina da sama ode”.

This post is also available in: English

Ovo je izjavio svjedok Tužilaštva KDZ – 051 iz Rogatice, tvrdeći da mu je tu poruku, poslije razgovora sa Karadžićem, u septembru 1992. prenio zvaničnik lokalne Srpske demokratske stranke (SDS) Sveto Veselinović.  

Prema iskazu svjedoka, Veselinović  mu je tada rekao da je “donesena odluka da će Muslimani nestati” sa srpskih teritorija.

Karadžić je pred sudije izveo Veselinovića, koji je potpuno negirao iskaz KDZ – 051, izjavivši da tog svjedoka ne poznaje i da nikada nije sa njim razgovarao.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid počinjen nad oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice. Optužba ga tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, teror nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Veselinović je također kazao da se nije sastajao sa Karadžićem niti je s njim razgovarao od januara 1992. do jeseni 1993. godine.

On je izjavio i da nikada nije primijetio nikakve pokazatelje da je Karadžić zagovarao uništenje bosanskih Muslimana kao etničke grupe. Izjava koju je KDZ-051 pripisao srpskom vodstvu i njemu samom, po Veselinovićevim riječima, nikada nije bila dio Karadžićevih nazora.

U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Katrina Gustafson nije ni spomenula izjavu KDZ-051, što je Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson protumačio kao prećutno priznanje Tužilaštva da ona nije vjerodostojna.

Na istu izjavu svjedoka KDZ-051, u julu ove godine, pozvao se sudija Theodor Meron Teodor, koji je i predsjednik Tribunala, kada je obrazlagao odluku žalbenog vijeća da Karadžiću vrati tačku optužnice koja ga tereti za genocid počinjen nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih opština, ne računajući Srebrenicu.

Prethodno je, na polovini suđenja, raspravno vijeće oslobodilo Karadžića te optužbe, ocjenjujući da je tužioci nisu dokazali.

U obrazloženju odluke da se optužba za genocid u opštinama vrati, sudija Meron je, kao jedan od dokaza za postojanje Karadžićeve genocidne namjere, naveo izjavu svjedoka da je “donesena odluka da se trećina Muslimana ubije, trećina pokrsti u pravoslavlje, a trećina da ode, tako da svi nestanu iz BiH”.

Kako je primijetio Karadžićev savjetnik Robinson, Rogatica, o kojoj je KDZ-051 svjedočio, nije jedna od sedam opština na koje se optužba za genocid odnosi. To su Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Robinson je također nagovijestio da će na kraju dokaznog postupka, krajem februara ili početkom marta, Karadžić svjedočiti sam u svoju korist.  Zatražili su dozvolu od raspravnog vijeća da Karadžićevo svjedočenje bude “u obliku naracije” koja bi potrajala 16 radnih sati.

Na ovom suđenju, svjedočio je i Milomir Stakić, bivši predsjednik Skupštine opštine Prijedor, koga je zbog progona i drugih zločina nad nesrbima u toj opštini, sud u Haagu osudio na 40 godina zatvora. Stakićeva pisana izjava uvedena je u spis, a sa svjedočenjem će nastaviti u utorak, 17. decembra.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English