Utorak, 24 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 false false false EN-US X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 Postupak protiv Damjanovića je obnovljen nakon što su, zbog pogrešne primjene zakona, ukinute presude kojima su bili osuđeni za zločine počinjene na području Sarajeva. Ovo ročište je zakazano kako bi stranke iznijele dokaze samo u pogledu sankcije.

Senad Kreho, branilac Gorana Damjanovića, u tom pravcu je uložio dokaze da je supruga optuženog nezaposlena i da mu je sin učenik srednje škole.

“Sud mora cijeniti i olakšavajuće okolnosti. Moj branjenik je pušten kući, živi u zajednici u kojoj niko ne radi i u ovom krivičnom djelu nije bilo smrtnih posljedica”, kazao je Kreho, predloživši kaznu ispod zakonskog minimuma.

Tužilaštvo BiH nije imalo dokaza u vezi sa krivično-pravnom sankcijom, kao ni Odbrana drugooptuženog Zorana Damjanovića.

Tužilaštvo je ostalo pri završnim riječima iz prvostepenog postupka okončanog u junu 2007., naglasivši da traže osuđujuću presudu i kaznu zatvora za optužene Damjanoviće.

Fahrija Karkin, branilac drugooptuženog Zorana Damjanovića, zatražio je oslobađajuću presudu.

“Nije van svake razumne sumnje dokazano ovo krivično djelo. Ukoliko dođe do osuđujuće presude, molim da se poštuje odluka Ustavnog suda iz septembra ove godine i da se sudi po zakonu iz vremena kada je počinjeno djelo iz optužnice”, rekao je Karkin i zatražio minimalnu kaznu, ukoliko dođe do osuđujuće presude.

On je kazao kako ne iznosi olakšavajuće i otežavajuće okolnosti jer njegov branjenik sve vrijeme tvrdi da nije kriv.

Sudsko vijeće je zakazalo izricanje presude za petak, 13. decembar.

Sud BiH je 2007. braću Damjanović pravosnažno osudio na 11, odnosno deset i po godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva počinjene na području Sarajeva po Krivičnom zakonu BiH.

Do obnavljanja postupka došlo je nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, rješavajući apelaciju Gorana Damjanovića, zaključio da je trebao biti primijenjen zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), jer je blaži po počinioca. Nakon toga je i Ustavni sud BiH usvojio sličan zaključak za Zorana Damjanovića.

Zakon preuzet od SFRJ za ratni zločin propisuje minimalnu kaznu od pet godina zatvora, dok je u KZ-u BiH propisana najmanja kazna od deset godina.   

Sud BiH je ukinuo presudu Damjanovićima i pustio ih na slobodu nakon šest godina provedenih na izdržavanju kazne.

Braća Damjanović su u prethodnom postupku bili proglašeni krivima da su, kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), sa drugim vojnicima 2. juna 1992. tukli 20 do 30 zarobljenih Bošnjaka u mjestu Bojnik kod Sarajeva. Premlaćivanje je, navedeno je u presudi, trajalo od jednog do tri sata, a zarobljenike su tukli puškama, palicama, nogama i rukama.

Najčitanije
Saznajte više
Republika Srpska osniva pomoćni sastav policije
Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.
Ponovo odbijen zahtjev Vujadina Popovića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Vujadina Popovića, nekadašnjeg načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor za genocid i druge zločine u Srebrenici.
Potrebno zaštititi branioce ljudskih prava u Bosni i Hercegovini
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje
Dvije paralelne istrage za slučaj Viaduct u BiH