Nedjelja, 12 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 false false false EN-US X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 Postupak protiv Damjanovića je obnovljen nakon što su, zbog pogrešne primjene zakona, ukinute presude kojima su bili osuđeni za zločine počinjene na području Sarajeva. Ovo ročište je zakazano kako bi stranke iznijele dokaze samo u pogledu sankcije.

Senad Kreho, branilac Gorana Damjanovića, u tom pravcu je uložio dokaze da je supruga optuženog nezaposlena i da mu je sin učenik srednje škole.

“Sud mora cijeniti i olakšavajuće okolnosti. Moj branjenik je pušten kući, živi u zajednici u kojoj niko ne radi i u ovom krivičnom djelu nije bilo smrtnih posljedica”, kazao je Kreho, predloživši kaznu ispod zakonskog minimuma.

Tužilaštvo BiH nije imalo dokaza u vezi sa krivično-pravnom sankcijom, kao ni Odbrana drugooptuženog Zorana Damjanovića.

Tužilaštvo je ostalo pri završnim riječima iz prvostepenog postupka okončanog u junu 2007., naglasivši da traže osuđujuću presudu i kaznu zatvora za optužene Damjanoviće.

Fahrija Karkin, branilac drugooptuženog Zorana Damjanovića, zatražio je oslobađajuću presudu.

“Nije van svake razumne sumnje dokazano ovo krivično djelo. Ukoliko dođe do osuđujuće presude, molim da se poštuje odluka Ustavnog suda iz septembra ove godine i da se sudi po zakonu iz vremena kada je počinjeno djelo iz optužnice”, rekao je Karkin i zatražio minimalnu kaznu, ukoliko dođe do osuđujuće presude.

On je kazao kako ne iznosi olakšavajuće i otežavajuće okolnosti jer njegov branjenik sve vrijeme tvrdi da nije kriv.

Sudsko vijeće je zakazalo izricanje presude za petak, 13. decembar.

Sud BiH je 2007. braću Damjanović pravosnažno osudio na 11, odnosno deset i po godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva počinjene na području Sarajeva po Krivičnom zakonu BiH.

Do obnavljanja postupka došlo je nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, rješavajući apelaciju Gorana Damjanovića, zaključio da je trebao biti primijenjen zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), jer je blaži po počinioca. Nakon toga je i Ustavni sud BiH usvojio sličan zaključak za Zorana Damjanovića.

Zakon preuzet od SFRJ za ratni zločin propisuje minimalnu kaznu od pet godina zatvora, dok je u KZ-u BiH propisana najmanja kazna od deset godina.   

Sud BiH je ukinuo presudu Damjanovićima i pustio ih na slobodu nakon šest godina provedenih na izdržavanju kazne.

Braća Damjanović su u prethodnom postupku bili proglašeni krivima da su, kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), sa drugim vojnicima 2. juna 1992. tukli 20 do 30 zarobljenih Bošnjaka u mjestu Bojnik kod Sarajeva. Premlaćivanje je, navedeno je u presudi, trajalo od jednog do tri sata, a zarobljenike su tukli puškama, palicama, nogama i rukama.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa