This post is also available in: English
Tužilaštvo BiH je Cvetkovića optužilo za genocid počinjen u Srebrenici, mjesec dana nakon izručenja iz Izraela, na osnovu Krivičnog zakona BiH donesenog 2003. godine.
U Tužilaštvu i Sudu BiH kažu da nisu dali garancije za Cvetkovića u vezi s primjenom zakona, dok u Ministarstvu pravde BiH tvrde suprotno.
U Vrhovnom sudu u Izraelu kažu da su dobili garancije od BiH, ali su zaključili da su im nepotrebne jer smatraju da će Sud BiH ionako biti obavezan djelovati u skladu sa Evropskom konvencijom i ustavom.
Cvetković je uhapšen u augustu 2010. u Izraelu na osnovu međunarodne potjernice koja je raspisana na zahtjev BiH jer je bio osumnjičen za genocid. Nakon tri godine postupka, pravosuđe u Izraelu donosi odluku da ga izruči pravosuđu BiH, ali i postavlja niz uslova.
Jedan od tih uslova, u slučaju da Cvetković bude osuđen, jeste i primjena zakona donesenog 1976. godine.
“Ukoliko Cvetković bude proglašen krivim, Sud BiH će pri izricanju presude biti obavezan poštivati izreku presude Evropskog suda za ljudska prava”, navodi se u odluci Okružnog suda u Jerusalemu.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je donio presudu postupajući po zahtjevu Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića, koji su osuđeni za ratne zločine po Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine.
Sa ili bez garancija
Evropski sud za ljudska prava je odlučio da u predmetima Maktoufa i Damjanovića treba primijeniti zakon koji je važio u vrijeme počinjenja djela, a to je zakon iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) koji je donijet 1976. godine.
Postupajući po toj presudi, Sud BiH je donio odluku da se Damjanoviću obnovi suđenje.
U slučaju Cvetkovića, Ministarstvo pravde BiH tvrdi da je Sud BiH dao garanciju da će poštivati presudu Evropskog suda u Strasbourgu.
“Sud BiH je u februaru ove godine napisao Ministarstvu pravde BiH da će Cvetković po izručenju iz Izraela biti smješten u Pritvorskoj jedinici na državnom nivou, te da će biti odvojen od ostalih pritvorenika. Druge garancije nisu date”, rekli su u Odjelu za informiranje Suda BiH.
U Tužilaštvu BiH kažu da nisu tražene nikakve garancije u vezi s primjenom zakona, zbog čega je i podignuta optužnica po Krivičnom zakonu BiH.
“Izraelske vlasti tražile su od BiH garancije poštivanja evropskih standarda za Cvetkovića u smislu uvjeta pritvora i vođenja sudskog postupka, ali garancije u vezi s primjenom zakona nisu tražene”, rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.
Bruka za državu
Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH, kazala je da je Sud BiH “jasno rekao da se pri izricanju presude mora poštivati Evropska konvencija o ljudskim pravima, odnosno da konvencija ima primat nad zakonom”.
“Garancije je dao Sud BiH, a mi smo na osnovu toga dali naše garancije”, kazala je Bakić.
Eden Klein, glasnogovornica Ministarstva pravde u Izraelu, rekla je da je BiH dostavila garancije u vezi sa primjenom Evropske konvencije za ljudska prava nakon što je Okružni sud u Jerusalemu donio presudu.
“Vrhovni sud je odlučio da iako se Ministarstvo pravde BiH obavezalo da će Sud BiH implementirati presudu Evropskog suda za ljudska prava, za to nema potrebe”, dodala je Klein, istaknuvši da vjeruju da će i bez izraelske naredbe Sud BiH djelovati u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Iako se presuda Evropskog suda za ljudska prava odnosi na dva predmeta – “Maktouf” i “Damjanović” – mnogi stručnjaci smatraju da bi Sud BiH trebao promijeniti dosadašnju praksu.
“S pažnjom sam pratio ponašanje Tužilaštva BiH u predmetu ‘Cvetković’, i opet je korišten Krivični zakon BiH. Kao da za Tužilaštvo BiH ne postoji odluka iz Strasbourga, što je bruka za državu”, kazao je advokat Miodrag Stojanović, zapitavši se kome treba da Strasbourg bude zatrpan apelacijama protiv BiH.
Stojanović tvrdi da je već podnio zahtjev za preispitivanje jedne presude za genocid, koju je Državni sud donio primjenjujući Krivični zakon iz 2003. godine. U Sudu BiH kažu da je već podneseno deset zahtjeva za preispitivanje presude zbog korištenja krivičnog zakona.
