Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Presudom Suda BiH izrečenom 28. juna 2012., Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja proglašeni su krivima za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osuđeni na po 23 godine zatvora.

Apelaciono vijeće je djelimično uvažilo žalbu Odbrane i izreklo Kneževiću jedinstvenu kaznu od 23 godine zatvora, računajući kaznu za zločin počinjen na Korićanskim stijenama od 23 godine i kaznu od deset godina koju mu je ranije izrekao Okružni sud u Banjoj Luci.

U ovom predmetu je optužen i Saša Zečević, a postupak protiv njega je razdvojen u odnosu na ostalu četvoricu optuženih nakon što je postigao sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH.

Apelaciono vijeće odbilo je ovaj sporazum zaključivši da je predložena kazna od deset do 13 godina zatvora preniska.

Tužilaštvo je nakon toga povuklo sporazum kojim je krivicu bio priznao i Knežević.

Rješenjem Apelacionog vijeća osuđenom Marinku Ljepoji produžen je pritvor do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

Nakon pravosnažne presude Kneževiću, Ljepoji, Čivčiću i Topoli, Apelaciono vijeće treba da donese konačnu odluku za Zečevića.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona