Petak, 20 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U optužnici se navodi da je Sarić svjesno pomagao članovima udruženog zločinačkog pothvata u počinjenju genocida tokom kojeg je prisilno premješteno 40.000 stanovnika i ubijeno više od 7.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.

Sarić je optužen da je u julu 1995. zapovijedao policijskim snagama koje su na području Srebrenice učestvovale u pretresima i prisilnom premještanju bošnjačkog stanovništva prema Potočarima, kao i odvajanju muškaraca i dječaka koji će kasnije biti pogubljeni.

Kako je ranije navelo Tužilaštvo BiH, Sarić se tereti i da je izdao naredbu pripadnicima policije da osiguravaju putnu komunikaciju Bratunac – Konjević Polje, te vrše zarobljavanje više hiljada Bošnjaka, koji su preko šume pokušavali izaći iz Srebrenice, a na koje je pucano iz pješadijskog i artiljerijskog naoružanja.

“Muškarci su pozivani na predaju, a nakon što bi se predali, nije im ukazivana ljekarska pomoć iako je dio njih bio ozbiljno ranjen, već su im oduzimane lične stvari, poslije čega su pripadnici specijalne brigade policije Jahorina, kod jedne kuće u Sandićima, izvršili strijeljanje 15-20 Bošnjaka”, smatra Tužilaštvo BiH.

Nakon toga, kako stoji u optužnici, pripadnici odreda specijalne brigade policije Šekovići, učestvovali su u sprovođenju više stotina zarobljenika u Zemljoradničku zadrugu Kravica, gdje je njih oko 1.000 pogubljeno.

Prvostepenom presudom Suda BiH, Goran Sarić je 28. avgusta osuđen na 14 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Sarajeva.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima