Prema riječima potpredsjednice VSTV-a Sanele Gorušanović-Butigan, Pravosudna mreža za komunikaciju i medije nastala jer se sistemski pristupilo pronalasku mehanizma koji će unaprijediti transparentnost. Riječ je o modelu koji je razvijen u saradnji s partnerima iz Švedske, čiji je pravosudni sistem u domenu komunikacije s medijima i javnošću zasnovan na sličnim principima.
“Cilj je da se uspostavi mehanizam koji će rezultirati jačanjem transparentnosti”, rekla je Gorušanović-Butigan.
Pojasnila je da će Pravosudna mreža djelovati u dva smjera – pravosudnim institucijama će pružati savjetodavnu podršku prilikom realizacije zahtjevnijih komunikacijskih aktivnosti, dok će medijima olakšavati pronalaženje relevantnih sagovornika koji će svojim sturčnim znanjem i iskustvom doprinijeti boljem razumijevanju pravosudnog sistema, zakonskih procedura i rada pravosudnih institucija.
Hilmo Vučinić, predsjednik Apelacionog odjeljenja Suda BiH, jedan je od sudija koji je pristao biti na listi za komunikaciju s medijima. Prema njegovim riječima, značaj u uspostavljanju ove mreže jeste značajan iskorak u unapređenju transparentnosti pravosuđa, ali i izgradnji kvalitetnijeg odnosa između pravosudnih insittucija, medija i javnosti.
“Jedan od najvažnijih preduslova funkcionisanja pravosudnog sistema jeste povjerenje građana. To povjerenje ne proizilazi isključivo iz zasnovanih sudskih odluka već i na razumijevanju načina na koji pravosuđe funkcioniše, njegove uloge u društvu, nadležnosti pojedinih institucija i odgovornosti koju nosi obavljanje pravosudne funkcije”, kaže Vučinić.
Vučinić ističe da je u pravosuđu dugo vladalo stanovište da sudije govore kroz svoje odluke. Iako sudske odluke nesumnjivo predstavljaju primarni izraz rada sudija, prema Vučinićevim riječima, savremeno društvo karakteriše brz protok informacija, te su veća i očekivanja javnosti. Nije samo potrebno, kaže, da pravosuđe bude dostupno javnosti, nego da bude i razumljivo.
Kao primjer transparentnosti, Vučinić navodi Sud BiH i smatra da bi i drugi sudovi trebali preuzeti pozitivna iskustva.
Sudija Vučinić je predstavio i nekoliko principa koji bi trebali biti balans između interesa javnosti i učesnika u postupku, naglašavajući da sudija i tužilac moraju voditi računa o persumpciji nevinosti, interesu i zaštiti identiteta postupka. On je ukazao i na to da bi se zajednički trebalo raditi na uklanjanju senzacionalizma, te edukaciji novinara koji prate pravosuđe.
“Nadam se da ćemo vas educirati u načinu prenošenja svih onih bitnih informacija koje mi možemo dati kroz ovaj proces, ali očekujemo i povratnu informaciju od vas i da ćete nas educirati kojim putem treba da idemo i da dođemo do zajedničkog cilja”, dodao je Vučinić.
Iz VSTV-a naglašavaju da sudije i tužioci nastupaju u svojstvu stručnih sagovornika, a ne kao zvanični predstavnici institucija u kojima rade. Njihovo uključivanje usmjereno je na opšta pojašnjenja pravnih pitanja, procedura i nadležnosti, a ne na komentarisanje konkretnih predmeta koji su u toku.
Državni tužilac Nedim Ćosić, koji je također na spisku za medije, ističe da se radi o novom komunikacijskom kanalu pravosuđa u BiH i VSTV-a koji za cilj ima povećanje vidljivosti i kredibilnosti pravosudnih institucija kroz vjerodostojno informisanje javnosti putem medija.
“Mediji jesu i trebaju biti korektiv rada pravosuđa u BiH. Smatram da su mediji moćan saveznik i partner pravosudnim institucijama u određenim predmetima u kojima je zainteresirana javnost, gdje svojim detaljnim i profesionalnim izvještavanjem podržavaju transparentnost pravosuđa. Sudije i tužioci za medije i mediji su na istom zadatku da se dobije tačna, objektivna i pravovremena informacija, a u tom zadatku ćemo se truditi da uspijemo”, kazao je Ćosić.
Osim Vučinića i Ćosića na spisku za komunikaciju za medije su još tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS Amina Ruždić, glavna okružna tužiteljica iz Doboja Olivera Rauković, glavni okružni tužilac iz Banje Luke Mladen Mitrović, glavni kantonalni tužilac iz Tuzle Vedran Alidžanović, te glavni kantonalni tužilac iz Kantona 10 Danko Rimac. Na spisku su predsjednica Kantonalnog suda u Odžaku Dženeta Pašalić, sudija Kantonalnog suda u Bihaću Adis Abdić, sutkinja Kantonalnog suda u Tuzli Mihaela Jovanović, predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Katica Artuković, predsjednik Kantonalnog suda u Livnu Jurica Babić, sutkinja Vrhovnog suda FBiH Amela Mahić Samardžić, sutkinja Vrhovnog suda RS Biljana Majkić Marinković, te predsjednica Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu Sandra Čatak Radoš.
Novinari su ranije za Detektor kazali da ovo vide kao važan iskorak ka veoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih insitucija, ali su istovremeno upozorili da će njen stvarni značaj zavisidi od dosljednje primjene.




