Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branilac Dejan Bogdanović uvrstio je svjedokove iskaze o napadu na selu Hranča kod Bratunca date Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) 2007. godine i Tužilaštvu BiH 2011. godine.

On je pojasnio da postoji razlika u Salkićevom opisu osobe za koju vjeruje da je optuženi Mlađenović, te vremenu početka napada na Hranču. Branilac je dodao da je ove zapisnike koristio prilikom ispitivanja svjedoka.

Svjedok Salkić je na suđenju održanom u novembru 2012. izjavio da je vidio Mlađenovića 3. maja 1992. kako vojnicima prstom pokazuje na kuće koje je taj dan trebalo zapaliti u Hranči.

Tužilaštvo BiH smatra da je Mlađenović 3. maja rukovodio napadom na selo Hranča u kojem je ubijeno i zarobljeno više civila Bošnjaka, te da je naredio da im se kuće zapale.

Šest dana kasnije, prema Tužilaštvu, Mlađenović je rukovodio i napadom na selo Glogova, te izdao naredbu za ubistva više od 20 mještana Bošnjaka. S Mlađenovićem je optužen Savo Živković, kojem je na teret stavljeno učešće u napadima i protjerivanju civila iz tih sela, te uništavanju njihove imovine.

Prema optužnici, Mlađenović je bio komandir Teritorijalne odbrane (TO) Bratunac, kojoj je pripadao i Živković.

Odbrana Mlađenovića će nastaviti sa ulaganjem materijalnih dokaza sutra, 20. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona