Subota, 28 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branilac Dejan Bogdanović uvrstio je svjedokove iskaze o napadu na selu Hranča kod Bratunca date Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) 2007. godine i Tužilaštvu BiH 2011. godine.

On je pojasnio da postoji razlika u Salkićevom opisu osobe za koju vjeruje da je optuženi Mlađenović, te vremenu početka napada na Hranču. Branilac je dodao da je ove zapisnike koristio prilikom ispitivanja svjedoka.

Svjedok Salkić je na suđenju održanom u novembru 2012. izjavio da je vidio Mlađenovića 3. maja 1992. kako vojnicima prstom pokazuje na kuće koje je taj dan trebalo zapaliti u Hranči.

Tužilaštvo BiH smatra da je Mlađenović 3. maja rukovodio napadom na selo Hranča u kojem je ubijeno i zarobljeno više civila Bošnjaka, te da je naredio da im se kuće zapale.

Šest dana kasnije, prema Tužilaštvu, Mlađenović je rukovodio i napadom na selo Glogova, te izdao naredbu za ubistva više od 20 mještana Bošnjaka. S Mlađenovićem je optužen Savo Živković, kojem je na teret stavljeno učešće u napadima i protjerivanju civila iz tih sela, te uništavanju njihove imovine.

Prema optužnici, Mlađenović je bio komandir Teritorijalne odbrane (TO) Bratunac, kojoj je pripadao i Živković.

Odbrana Mlađenovića će nastaviti sa ulaganjem materijalnih dokaza sutra, 20. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Još jedna presuda zbog ruskih kampova kod Banje Luke: Šest i pol godina uslovne kazne i protjerivanje iz Moldavije
Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni su pred Opštinskim sudom u Kišinjevu na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora zbog učešća u ruskim kampovima u BiH. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe.
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija