Ponedjeljak, 25 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Deronjić je izjavio da je od 12. do 21. jula 1995. bio na dužnosti u policijskoj stanici u Srebrenici i da nije napuštao uže područje grada. On je negirao da je 13. jula bio u Konjević Polju, kao i da je strijeljao Bošnjake zajedno sa još trojicom pripadnika srpskih snaga.

Za strijeljanje 15 zarobljenih Bošnjaka 13. jula 1995. na obali rijeke Jadar, tadašnjeg policajca Deronjića optužio je u svom iskazu zaštićeni svjedok Haškog tužilaštva KDZ-065.

U unakrsnom ispitivanju, zastupnik Optužbe je Deronjiću predočio više dokumenata zvorničke policije, po kojima je on na službu u Srebrenicu bio raspoređen 21. jula, a do tada je bio “u borbenim dejstvima”.

Ne osporavajući autentičnost tih dokumenata, svjedok je, međutim, ostao pri iskazu da je već od 12. jula radio u policijskoj stanici u Srebrenici i da grad nije napuštao sljedećih devet dana.

Na sugestiju da je 13. jula ipak bio u Konjević Polju, Deronjić je odgovorio: “Ne, ja sam kazao gdje sam bio i šta sam radio.”

Karadžić je optužen za genocid počinjen nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Navod iz dokumenata da je njegova jedinica bila “u borbenim dejstvima” objasnio je tvrdnjom da je jedan dio čete bio u Srebrenici, a drugi na borbenim položajima.

Deronjić je, nakon što mu je tužilac pokazao dokument, potvrdio da je u dnevniku srebreničke policijske stanice zapis o njegovoj smjeni 13. jula 1995. bio ispravljan, ali nije mogao da objasni zbog čega.

On je negirao i iskaze više svjedoka da je 9. maja 1992. učestvovao u napadu na selo Glogova kod Bratunca.

Među svjedocima koji su to tvrdili bio je i njegov rođak Miroslav Deronjić, tadašnji predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) u Bratuncu. Deronjić je pred sudom u Haagu 2004. priznao krivicu za ubistva u Glogovi i osuđen je na 10 godina zatvora, a preminuo je 2007. godine na izdržavanju kazne.  

Te iskaze, Nenad Deronjić odbacio je riječima: “Ne, nije tačno, uopšte nisam bio u Glogovi tada.”

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u srijedu, 3. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Zabilježiti u udžbenicima incidente u kojima su ginuli civili: Godišnjica ubistva šest osoba u Sarajevu
Na sarajevskom Trgu heroja danas je obilježena 33. godišnjica ubistva šest civila, od kojih su dvoje bili djeca, prilikom granatiranja stambenog nebodera od strane Vojske Republike Srpske. Okupljeni građani, predstavnici organizacija i vlasti su naglasak stavili na važnost zapisivanja i pamćenja ovog i sličnih događaja.
Godina zatvora za ratni zločin u Velikoj Kladuši
Kantonalni sud u Bihaću osudio je Fikreta Dizdarevića na godinu dana zatvora, po sporazumu o priznanju krivnje, za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika 1994. godine u Velikoj Kladuši.