Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Aleksandar Jović, koji je bio stražar u Smolući, više puta je ponovio kako mu zarobljeni pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Tinja nikada nisu rekli da su bili maltretirani, niti su imali povreda na sebi.

“Nijedan mi se nije požalio. Prema njima su se ponašali da ne može biti bolje”, kazao je svjedok Jović.

Na pitanje tužiteljice Alme Džaferović ko je u tom periodu dolazio kod njih, svjedok je rekao da su u toku dana dolazili policajac Milorad (Milana) Cvijanović i Svetomir Ilić, komandir Vojne policije.

“Imao je palicu. Normalno je bilo da dolaze. Oni su bili ovlašteni”, dodao je svjedok.

Za zločin počinjen u Smolući optuženi su Milorad Cvijanović Mićko, Milorad (Milana) Cvijanović, Svetomir Ilić i Vaso Ilić.

Oni su, prema optužnici, kao pripadnici TO-a Srpske Republike BiH, počinili krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području općine Lukavac u junu i julu 1992. godine.

Alija Sutović, koji je po nalogu Tužilaštva Tuzlanskog kantona uradio vještačenje, govorio je o zdravstvenom stanju Nadila Poljakovića, jednog od oštećenih.

“Riječ je o psihotraumatizovanom pacijentu koji je kao posljedicu stresa i trauma razvio takozvanu ‘veliku depresiju’, a onda se formirao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), iz čega je Poljaković izašao kao izmijenjena ličnost”, kazao je vještak.

Sutović je dodao da su kod Poljakovića postavljene četiri dijagnoze, a kao posljedicu maltretiranja tokom zarobljeništva, zadobio je ono što se u psihijatriji naziva “smrtni strah”.

Nastavak suđenja je 4. januara 2013. godine.

                                                                                                                                                             A.H.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona