Utorak, 21 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

403 zatočenika, od kojih su 95 odsto bili Bošnjaci – među njima i oni koji nisu bili u vojsci, niti naoružani – a neki od njih su ubijeni ili su umrli od neljudskog postupanja pri dolasku u logor, izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu zaštićeni svjedok Optužbe KDZ-163.

Svjedok – iz čijeg iskaza proizlazi da je radio u logoru i da je ispitivao zarobljene – potvrdio je navod optužnice protiv Karadžića da su se 7. jula 1992., u kamionima koji su zarobljene Bošnjake iz Sanskog Mosta dopremili u Manjaču, ugušila 24 zarobljenika.

KDZ-163 je izjavio da se to dogodilo “zbog neljudskih uslova” pod kojim su zarobljenici prevoženi i “neprofesionalnog odnosa” srpske policije koja ih je pratila, što je njega “zaprepastilo”.

“Zarobljeni su u kamionima bili poredani kao sardine, ispod cerada, uprkos velikoj vrućini”, posvjedočio je on.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština u BiH, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim snajperisanjem i granatiranjem, i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce, od 1992. do 1995. godine.

Na dan kada je, po kazivanju svjedoka, iz logora Omarska, 6. avgusta 1992., srpska policija dovela u Manjaču 1.460 pretežno bošnjačkih zatvorenika, “jedan broj tih ljudi bio je ubijen” ispred logora.

KDZ-163 je kazao da su dva bošnjačka zatočenika bila ubijena u samom logoru, te da su “počinioci odmah bili identifikovani” i da je zatraženo otvaranje istrage. Počiniocima je, kako je izjavio, bilo suđeno 2007. godine.

Svjedok je precizirao da su među zatočenim Bošnjacima bili i maloljetnici, kao i muškarci stariji od 60 godina.

Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić, koji se brani sam, pitao je svjedoka da li je istina da je u samom logoru Manjača bilo “svega pet smrti – dvije nasilne i tri prirodne”.

Svjedok je odgovorio da je to “istina”, ali da su ga i dvije nasilne smrti “frapirale”. “Odmah je bio obavljen uviđaj, otkriveni su počinitelji i predati sudiji i tužiocu. Uradili smo što bi i svaka druga služba na svijetu. To je bilo ono što smo mi mogli učiniti tada na toj Manjači. Jeste da je bilo kasno, ali su počinioci procesuirani i osuđeni 2007. godine”, kazao je KDZ-163.

Karadžić je sugerisao da nije bilo naredbi “s vrha” da se neljudski postupa prema zarobljenicima.

“Nisam pročitao nijedan akt o namjernom nanošenju patnji ljudima ili neljudskom postupanju”, odgovorio je svjedok.

Unakrsno ispitivanje KDZ-163, Karadžić će nastaviti 2. novembra 2011. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Krivična prijava zbog murala Slobodana Praljka u Mostaru
Sanel Kajan, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, podnio je treću krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv nepoznatih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog murala presuđenog ratnog zločinca na području Mostara.
Obustavljen postupak protiv Luke Babića
Državni sud je zbog smrti obustavio postupak protiv Luke Babića, optuženog za zločine počinjene na području Žepča, potvrđeno je Detektoru iz Suda.
Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu
Poruka solidarnosti ratnih veterana u Sovićima i Doljanima
Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja dobila prioritet u ostvarivanju prava