Kličković i ostali: Pozivi u Haag
This post is also available in: English
Odlukom Sudskog vijeća, Odbrana Gojka Kličkovića moći će “nakon godišnjih odmora” saslušati Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika.
“Vijeće je zaprimilo vaš prijedlog i nije nikakav problem da saslušate Karadžića i Krajišnika”, rekao je Zoran Božić, predsjedavajući Vijeća.
Kličkovićeva Odbrana je predložila da, ukoliko Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) odobri njen zahtjev, Karadžića i Krajišnika sasluša “kao prve svjedoke nakon godišnjih odmora”.
Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik bi trebali svjedočiti o udruženom zločinačkom poduhvatu, što se, između ostalog, optužnicom Tužilaštva BiH stavlja na teret Gojku Kličkoviću, Mladenu Drljači i Jovanu Ostojiću.
Kličkovića, Drljaču i Ostojića Tužilaštvo BiH tereti i za zločin protiv čovječnosti počinjen tokom 1992. godine nad Bošnjacima s područja Bosanske Krupe.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, očekuje početak suđenja pred MKSJ-om za učešće u genocidu i drugim zločinima tokom rata u BiH. Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, pred MKSJ-om je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Na ovom ročištu su Odbrane optuženih Kličkovića i Ostojića saslušale Božu Pilipovića, bivšeg pripadnika 11. krupske lake pješadijske brigade, koji je kazao da nije bio upoznat sa zločinima počinjenim nad Bošnjacima u Krupi, kao ni o sudjelovanju izvjesnog Joje Plavanjca u ubistvima zatvorenika u školi “Petar Kočić” u tom gradu.
“Nisam čuo da je Plavanjac nekog ubio. Javljali su se novi događaji koji su potiskivali stare, tako da se ti nisu ponovo prepričavali”, objasnio je Pilipović.
U optužnici stoji da je Plavanjac početkom augusta 1992. godine u školi “Petar Kočić” ubio nekoliko muškaraca koji su tu bili zatvoreni.
Pilipović je kazao da je nekoliko događaja tokom 1991. i 1992. godine doprinijelo otpočinjanju sukoba u Krupi, te je istakao da je incident s vojnom kartotekom izazvao “krizu vlasti”.
“Sjećam se da je dio kartoteke pred sukob 21. aprila 1992. godine vraćen iz Bužima u Krupu. U tom periodu vlast nije mogla normalno funkcionisati”, istakao je Pilipović.
Ovaj svjedok je kazao da je u oktobru 1992. godine napustio 11. krupsku laku pješadijsku brigadu, nakon čega je nastavio rad u Ministarstvu odbrane Srpske opštine Bosanska Krupa.
Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 7. juli 2009. godine.
